Hutba muftije Kudića u povodu 30. godišnjice teških zločina u Prijedoru i dolini Sane: Učiniti sve da se kaže potpuna istina

Koliko god je prisutno negiranje, pravda i istina moraju biti snažniji i dominantniji. Sve trebamo učiniti da se kaže potpuna istina o svemu što se desilo - naglašeno je u hutbi bihaćkog muftije hafiza Mehmed-ef. Kudića povodom godišnjice teških zločina s elementima genocida na području općine Prijedor i doline Sane 1992. godine, a koja je pročitana danas u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. 

Imperativ je tražiti pravdu za našu ubijenu braću i sestre, jedna je od poruka hutbe.

- Već 30 godina porodice stradalih traže svoje nevino ubijene članove - svoje očeve, braću i sestre. Trideset godina očekuju da im se pomogne kako bi konačno našli smiraj - navedeno je u hutbi.

Moramo čvrsto vjerovati i promovirati dobro, a suzbijati sve negativnosti i svako zlo.

- 20. juli je simbol stradanja Bošnjaka na području Prijedora, Kozarca i Bosanske krajine. U srijedu, 20. jula, bit će ukopano 16, ako Bog da, šehida. Pozivam vas da dođete i klanjate dženazu našoj nepravedno ubijenoj braći - poručeno je u hutbi muftije Kudića.

Hutbu muftije bihaćkog prenosimo u cijelosti:

“Draga braćo!

Navršava se 30 godina od stravičnih zločina sa elementima genocida, koji su se desili početkom ljeta 1992. godine u gradovima i općinama u dolini rijeke Sane. Oni su po svemu stravični i teški, ali najviše po tome što su se desili na samom početku rata kada je srpska vojska iz kuća izvodila nenaoružane i nedužne civile: ljude, žene i djecu, a zatim ih odvodili na mnogobrojna stratišta ili ih ubijali pred njihovim kućama. Mnoge porodice su ubijene i potpuno uništene od ruku svojih komšija Srba. Ovi su zločini bili uvertira za sve zločine koji će se desiti u Bosanskoj krajini. Svako zlo se mora sasjeći u korijenu! Međunarodna javnost u tom vremenu nije na vrijeme reagirala i prepoznala zločinačku namjeru te sankcionirala zločine koji su se dešavali po selima, gradovima i logorima Prijedora.

Već 30 godina porodice stradalih traže svoje nevino ubijene članove - svoje očeve, braću i sestre. Trideset godina očekuju da im se pomogne kako bi konačno našli smiraj. Ali oni koji su činili zločin i oni u čije ime je počinjen zločin sve više su gluhi i nijemi. Vjerovali su da će se zločin zaboraviti, ali s obzirom na to da se to nije desilo i da nisu uspjeli izbrisati pamćenje, počeli su izjednačavati žrtvu i zločinca, a na kraju i glorificirati osuđene zločince.

U Kur'anu, a.š., se kaže:

"Gledaj kako će oni sami sebi lagati.." (En'am, 24. ajet)

Oni koji se ne mogu suočiti s vlastitim zlom, lakše im je da ignoriraju to zlo i da sami sebe obmanjuju živeći u lažima. Njihov primjer je kao primjer onih koji će doći pred Gospodara Uzvišenog nakon proživljenja i kad ih On upita: "Gdje su sada oni za koje ste mislili da imaju udjela u Allahovoj Božanstvenosti?!" (En'am, 22. ajet), oni će i tada pred Bogom lagati i kleti se: "Tako nam Allaha, Gospodara našeg, mi nismo nikoga Allahu ravna smatrali." (En'am, 23. ajet)

Zato, koliko god se očitih činjenica pred zločince iznese ili jasnih dokaza ponudi, oni neće prihvatiti istinu i za svoje stravične zločine neće se pokajati.

Mnoge studije su napisane, hronološki poredane; mnogo je govora održano i pojašnjeno kako je bošnjački narod nenaoružan na pragu svoje kuće ubijan. Sve ove godine mislili smo da će se zločinac pokajati za svoj zločin, da će se suočiti s licem pravde i da će biti primjereno kažnjen. Vjerovali smo kako će proraditi svijest da je ubijanje nevinih ljudi, žena i djece najveći grijeh, toliki grijeh kao da su poubijali cijeli svijet.

Za njihovo ponašanje nalazimo odgovor u Kur'anu, gdje Allah kaže: "I njima je svejedno opominjao ih ti ili ne opominjao, oni neće vjerovati." (Jasin, 10)

Svejedno da li se mi pozivali na pravdu ili uključivali sva pozitivna prava, oni neće priznati, pokajati se i imati spremnost za mirnu koegzistenciju. Imajući to u vidu, mi se ne smijemo umoriti da tražimo pravdu za našu ubijenu braću i sestre.

Allah, dž.š., nam kaže: "Oni zabranjuju da se u njega vjeruje i sami sebe od njega udaljavaju i sami sebe upropaštavaju a da i ne primjećuju." (En'am, 26)

Koliko god je prisutno negiranje, pravda i istina moraju biti snažniji i dominantniji. Sve trebamo učiniti da se kaže potpuna istina o svemu što se desilo i upozori da mnogi nisu kažnjeni za počinjeni zločin. U Prijedoru je najveća masovna grobnica u Bosni i Hercegovini, Tomašica, gdje je bilo potrebno čak dvadeset godina da se izvrši ekshumacija i na kraju klanja dženaza nevino ubijenim Bošnjacima.

Allah, dž. š, nam je poslao Kur'an preko svoga poslanika Muhameda, a.s., i upozorio nas da se brinemo o sebi, tj. da se čistimo od grijeha i da činimo dobro u skladu svojih mogućnosti.

"O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj koji je zalutao! Allahu ćete se svi vratiti i On će vas obavijestiti o onom što ste radili." (Maide, 105)

Na upit jednog ashaba, Poslanik je objasnio ovaj ajet pa je rekao: "Dok vi jedni drugima naređujete dobro i zabranjujete zlo, vi ste na ispravnom putu..."

Od Ibn Abbasa se prenosi, u tumačenju ovog ajeta, da Uzvišeni kaže: "Kada mi je rob pokoran u onome što sam mu naredio od dozvoljenog i onog što sam mu zabranio od zabranjenog, neće mu nauditi onaj koji je zalutao."

Draga braćo!

Moramo čvrsto vjerovati i promovirati dobro, a suzbijati sve negativnosti i svako zlo. Dvadeseti juli je simbol stradanja Bošnjaka na području Prijedora, Kozarca i Bosanske krajine. Ne zaboravimo da je samo na području općine Prijedor ubijeno 3.176 osoba. U srijedu, 20. jula, bit će ukopano 16, ako Bog da, šehida. Pozivam vas da dođete i klanjate dženazu našoj nepravedno ubijenoj braći.”

(Preporod.info)