U Goraždu održan okrugli sto na temu "Zločini u Podrinju 1992. - 1995." (VIDEO)
Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Muftijstvo goraždansko, organizirali su danas okrugli sto pod nazivom "Zločini u Podrinju 1992. - 1995."
Uvodničari okruglog stola bili su Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini i Remzija-ef. Pitić, muftija goraždanski.
Muftija Pitić je ovom prilikom naglasio da nije prvi put da se čini agresija na Bosnu i Hercegovinu , te da su izvođači i realizatori te ideje isti ljudi.
- Oni pripadaju jednoj politici koja ne može podnijeti drugog i koja želi očistiti sve samo za sebe. To nije prvi put da se događa nad našim narodom, pogotovo ovdje u gornjem Podrinju. Ovaj prostor 200 godina pamti zločine koji su se događali sistemski, planinski i s dobro poznatim počiniocima. Ovo je prvi put da mi pričamo o sebi, svoju priču o stradanju našeg naroda, i to se mora nastaviti - kazao je muftija Pitić.
U prvoj sesiji okruglog stola govorili su dr. Jasmin Medić, o kontinuitetu srpske nacionalističke politike, a potom dr. Muamer Džananović, o temi genocida, 30 godina poslije.
- Jako je bitno da dešavanja od 1992. do 1995. godine gledamo izolovano. Srpska nacionalistička politika je u zadnjih skoro pa 200 godina, aktivna i u Bosni i Hercegovini, i krajnji cilj je stvaranje jedinstvene srpske države. Od njihove ideje se nije odustalo i mi Bošnjaci smo prvi na udaru - kazao je dr. Jasmin Medić, naučni saradnik Instituta za historiju.
Dodao je da su zločini, počinjeni primarno nad Bošnjacima, bili planski, ideološki kako bi se pomjerila granica na prostore gdje bi živjeli Srbi i gdje nema prostora za druge.
- Od te ideologije se nije odustalo i čini se da ona ima jako puno sljedbenika - pojasnio je dr. Muamer Džananović, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA.
U drugom dijelu okruglog stola, obratili su se doc. dr. Ermin Kuka, potom mr. Almir Grabovica, kao i dr. Hikmet Karčić.
- Mi moramo sagledati naše opcije za buduće očuvanje kulture sjećanja nad žrtvama u Podrinju i moja inicijativa i preporuka, bila je uspostava muzeja genocida u Podrinju koji bi bio smješten u Goraždu. Ovo je vrijeme borbe za narative, imamo negiranje genocida, negiranje zločina, našeg postojanja. Jedino što nam ostaje su naučno-istraživački radovi, dokumentarni filmovi, okrugli stolovi, i mi moramo istrajati u ovim idejama - zaključio je dr. Hikmet Karčić, stručni saradnik Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka.
Okrugli sto organiziran je u prostorijama Muftijstva goraždanskog, uz prisustvo velikog broja ljudi.
(Preporod.info)