Genocid i drugi ratni zločini u Bosni i Hercegovini: I danas svjedočimo zločinačkim aktivnostima

"Genocid i drugi ratni zločini u Bosni i Hercegovini: ideološki i pravni aspekti" naziv je tribine koja je sinoć, u organizaciji regionalnih odbora Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Tuzla i Zvornik, održana u Tuzli.

Na tribini su govorili prof.dr. Vedad Gurda s Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, dr.sc. Hikmet Karčić s Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Sarajevo i dr.sc. Muamer Džananović s Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Tribinu je moderirao Mehmed Pargan.

- Što se tiče suđenja za ratne zločine, iz perspektive građana i opće javnosti, sudski procesi jesu spori. Međutim, treba imati na umu da su to jako kompleksni procesi, na mnogim od njih, pogotovo pred Haškim tribunalom, izvođeno je na stotine dokaza, saslušano je desetine svjedoka, i sasvim je logično da su ti postupci trajali i po nekoliko godina. Naravno, iz perspektive žrtava takva pravda jeste spora pravda, ali u svakom slučaju osuđujuće presude, ali i mnogo štošta što je tim presudama utvrđeno, može predstavljati odgovarajuću satisfakciju žrtvama - kazao je prof.dr. Vedad Gurda.

Kroz skromni doprinos VKBI na planu razvijanja kulture sjećanja i memorijalizacije genocida i drugih ratnih zločina koji su se dešavali, organizirana tribina je jedan u nizu događaja kojima svjedočimo tokom tužnog jula svake godine.

- Kada je riječ o ideološkim osnovama mnogo toga je već poznato, one su predstavljale doktrinarnu uvertiru za ono što je konačna faza, a to je fizička egzekucija i uništavanje blizu 70.000 Bošnjaka od 1992. do 1995. godine. Kada je riječ o pravnim aspektima,govorimo o sudskim postupcima. Bez obzira na sve nedostatke i anomalije tih postupaka, vrijedi pomenuti činjenicu da je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, pred domaćim bosanskohercegovačkim pravosuđem, ali i inostranim sudovima poput Njemačke, Danske, Švedske, Srbije i Hrvatske procesuirano preko hiljadu optuženih za genocid i druge ratne zločine - istaknuo je Gurda.

To je brojka, napomenuo je Gurda, koja je mnogo impozantnija u odnosu na procese koji su se vodili nakon Drugog svjetskog rata i holokausta koji su nacisti izvršili diljem svijeta i to može biti odgovarajuća satisfakcija. Ono što je bitno da je u okviru tih sudskih postupaka utvrđeno mnoštvo činjenica koje, ustvari mogu biti adekvatna građa za pisanje jedne objektivne historije o karakteru rata i događanjima na prostorima Jugoslavije.

- U literaturi ili tzv. studijama o genocidu mnogi istraživači kada govore o genocidu oni ne kažu da je to jedan konkretni događaj, nego je to kontinuitet zločinačkog djelovanja koji ima nekih desetak faza, a zadnje faze su, ustvari faze negiranja, i još strašnija faza jeste faza trivijalizacije i veličanja genocida, zločinaca i njihovog zločinačkog naslijeđa. Naravno da i danas svjedočimo zločinačkim aktivnostima, samo u nekoj drugoj, manje ekstremnoj formi - stava je Gurda.

Mnogi zločinci na slobodi

Na pitanje koliko je zapravo pravda zadovoljena profesor Gurda je odgovorio da na ovom svijetu nema apsolutne pravde. To je evidentno i činjenica jeste da mnogi osumnjičeni za zločine šetaju slobodno.

- Statistike kažu da je krajem 2019. godine, a vjerujem da su ti brojevi i dan-danas aktuelni, pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine se u nekoj fazi preliminarnih istraga nalazilo između 400 i 500 predmeta koji su se odnosili na oko 4300 osumnjičenih. Ali sama činjenica da je u Bosni i Hercegovini tokom rata, prema relevantnim istraživanjima stradalo oko 104 hiljade ljudi govori da je u takve zločinačke poduhvate moralo biti involvirano na desetine hiljada egzekutora i aktera i iluzorno je očekivati da će svi oni biti procesuirani. Ipak, ovoliki broj procesuiranih jeste odgovarajuća, ali naravno i ne potpuna satisfakcija žrtvama - kazao je profesor Gurda.

Ako se čita srpska nacionalistička literatura, kazao je drugi uvodničar tribine, dr.sc. Hikmet Karčić, ono što vidimo jeste jedna te ista nit u želji da se eliminiraju muslimani s Balkana.

- Taj proces kreće s propašću Osmanske države, Balkanskim ratovima i traje sve do dan-danas. Ideološka pozadina toga je ista. Možemo mi to nazivati Velikom Srbijom, Načertanijem, Otvoreni Balkan, Srpski svet, u osnovi sve je to isto. Dokaz tome jeste do koje mjere današnji politički subjekti u Srbiji ili Srpskoj idu da štite jako banalne stvari. Konkretno, zadnjih nekoliko godina se pojavljaju razni murali po BiH i vidi se da se to radi strateški. Bio sam skoro u Foči i kad prođete tim gradom vidite veliki broj murala koji, poput Andrićgrada ima potpun historijat srpskog nacionalizma, od kralja Petra do Radovana Karadžića i Ratka Mladića. U Foči, koji je mali grad imate 11 murala. U Beogradu imate mural Ratku Mladiću koji čuva policija - istakao je Karčić.

On navodi da Bošnjaci naivno očekuju da će pravda stati na stranu istine. S jasnim ciljem se stvara jedan korpus međunarodnog prava, presuda.

- Zamislite da za 50 godina neko uzme te presude, čita ih i piše da je, recimo Šefko Muminović počinio ratne zločine nad srpskim zarobljenicima u Zvorniku, da je Ganić naredio napad na Dobrovoljačku.Sutra će neko uzeti presude i kazati da su od dvije hiljade presuda Bošnjaci počinili 50 posto zločina, Srbi 50 posto i kazati da je ovo bio građanski rat - upozorio je Karčić.

Bez podrške

Karčić je kazao i da sada možemo pisati historiju, ali je pitanje hoćemo li znati to uraditi.

- Mi smo u situaciji da presude koje su donesene u, recimo, Njemačkoj, da nijedna ta presuda nije prevedena na bosanski jezik. Te presude su donesene 1997., 1998., 1999. i 2000. godine. Niko se u trideset godina nije sjetio da prevede presudu Novislavu Đajiću iz Foče u kojoj se kaže da je u Foči počinjen genocid, Maksimu Sokoloviću, dakle nijedna presuda nije prevedena i mi smo tu krivi - nepomenuo je Karčić.

Dr. sc. Muamer Džananović kazao je da su ubijanja, odvođenje u logore, silovanja, protjerivanja, tjeranje u izbjeglištvo stotine hiljada civila, primarno Bošnjaka rezultat jedne matrice koja se ustabilila u najmanje dva stoljeća unazad. Živimo vrijeme borbe za narativ u periodu agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima. Od te zločinačke ideologije se nije odustalo i čini se da ona ima puno više sljedbenika sada nego 1991. i 1992. godine.

- Negatori genocida i drugih zločina rade ozbiljne stvari, ulažu ogromna, milionska sredstva, a mi živimo na entuzijazmu pojedinaca, nemamo političke podrške. Kada govorimo o projektima i pokušaju da sučuvamo od zaborava zločine koji nisu procesuirani, a većina slučajeva nije procesuirana u našoj državi, jednostavno ne nailazite ni na kakvo razumijevanje onih koji bi morali da razumiju takve stvari i da im to bude sveto - kazao je Džananović.

(Alem Dedić/Preporod.info)