Stručnjaci savjetuju: Kako izbjeći sunčanicu i posljedice toplotnog udara
Visoke temperature zraka ovih ljetnih dana mogu da veoma nepovoljno utiču na zdravlje i kod potpuno zdravih osoba. Uticaju visokih temperatura zraka najviše su izložene osjetljive grupe kao što su mala djecu, trudnice, hronični bolesnici, starije osobe, kao i ljudi koji rade na otvorenom, posebno ako su nezaštićeni od sunca, ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Iz INZ-a ističu da potrebno poznavati pravila samopomoći, te prve pomoći unesrećenome do dolaska hitne medicinske službe, koja se, podsjećaju, može nazvati na broj 124.
- Glavni neprijatelji našeg organizma ljeti su sunčanica i toplotni udar koji su tokom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod uticajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Ako nesmotreno izlažemo glavu uticaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa čak i komatoznim stanjem - ističe Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.
Ističi da je toplotni udar vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.
Razlikuju se klasični i naporom izazvani toplotni udar. Klasični se razvija tokom dva do tri dana, obično kod starijih, slabo pokretnih osoba koje nemaju klima uređaj, a pristup tečnosti je ograničen. Naporom izazvani toplotni udar razvija se naglo, kod zdravih, aktivnih ljudi (na primjer sportaša, vojnika, tvorničkih radnika) izloženih visokim temperaturama, navode stručnjaci.
Simptomi toplotnog udara su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano.
Prva pomoć
U INZ-u savjetuju da, u slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenisati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je.
Važno je postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati.
Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utiču na krvotok, posebno kafu i alkohol.
- Ljekaru se treba obratiti kad tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova; kad je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti, odnosno kad uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice pa je potreban pregled ljekara koji će utvrditi da li se radi samo o sunčanici, ili se potkrao početak neke druge bolesti (na primjer infekcija ljetnim virusima ili bakterijama) - ističe Kuduzović.
Prevencija
Najbolje se ne izlagati predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji.
Potrebno je adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala, odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja, ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima.
Važno je nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrijum i hlor organizam naročito gubi. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).
Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.
Stručnjaci preporučuju i da se prostorije u kojima se boravi redovno provjetravaju, a ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju.
(Preporod.info)
