Obilježavanje godišnjice zločina u Kalinoviku 26. juna: Porodice mole da se otkriju lokacije grobnica

Obilježavanje godišnjice zločina u Kalinoviku 26. juna: Porodice mole da se otkriju lokacije grobnica

Udruženje porodica žrtava "Istina Kalinovik 92" u nedjelju, 26. juna organizuje obilježavanje 30. godišnjice stradanja Bošnjaka Kalinovika, ali i susjednih opština, koji su bili zatočeni u logorima i ubijeni na prostoru ove opštine.

Kako je najavljeno, učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća porodice će odati počast za žrtve zločina iz juna, jula i augusta 1992. godine. Planiran je i obilazak nekadašnjih logora i stratišta na području opštine Kalinovik. Članovi porodica i brojne delegacije proći će putem od Rogoja, gdje je nađena jedna od masovnih grobnica, do škole "Ljutica Bogdan", predratne "Miladin Radojević", koja je tokom rata bila pretvorena u logor kroz koji je prošlo više od 1.000 zarobljenih civila.

Okupljeni će obići i Barutni magacin, nekadašnji vojni kompleks, koji je služio za zatvaranje Bošnjaka.

U Kalinoviku su ubijena 122 Bošnjaka. Pronađeni su i identifikovani posmrtni ostaci 80 osoba, a još se traga za 42 civila. Porodice od nadležnih traže da otkriju mjesta gdje se nalaze posmrtni ostaci žrtava.

Mjesta stradanja civila u Kalinoviku nisu obilježena. Osnovna škola Kalinovik je u proteklom ratu služila kao logor kroz koji je prošlo više od 1000 žena, djece i muškaraca. U tom logoru ubijeno je 14 osoba, a više od 30 žena je silovano, ponižavano i mučeno.

Zloglasni logor Barutni magacin je u ruševnom stanju, a vlasti ignorišu pozive udruženja da se logor u kojem su još vidljivi tragovi zločina obilježi kao mjesto stradanja. 

Udruženje "Istina-Kalinovik 92" postavilo je spomen-ploču kod štale Tuzlaka zahvaljujući tome što je riječ o privatnom posjedu, a vlasti ignorišu apele udruženja da se i druga stratišta i mjesta zločina obilježe.

Tridesetu godišnjicu zločina u Kalinoviku članovi porodica ubijenih i nestalih kao i preživjeli logoraši dočekuju s ogorčenjem, jer ključni počinioci zločina nad civilima nisu privedeni pravdi i uživaju slobodu u Srbiji. Pojedini tužioci svjesno opstruiraju podizanje optužnice protiv Gruja Lalovića i Boška Govedarice - ključnih ljudi iz Kriznog štaba koji su planirali i direktno komandovali etničko čišćenje Bošnjačkih civila i formiranje logora.

Tužilaštvo BiH ne poduzima konkretne korake, iako se imena spomenutih zločinaca navode u postojećim presudama Suda BiH koje se odnose na zločine u Kalinoviku.

- Zbog nerada Tužilaštva BiH na ovim predmetima, uprkos insistiranju predstavika našeg udruženja, od Visokog predstavnika BiH Christiana Schmidta ćemo zatražiti da preduzme konkretne poteze u ovom slučaju i pozove glavnog tužioca na odgovornost - navode iz Udruženja.

Sud BiH je pravosnažnim presudama za zločine u Kalinoviku osudio bivšeg komandanta Taktičke grupe Kalinovik Ratka Bundala na 22, komandira stanice milicije u SJB Kalinovik Neđu Zeljaju na 15, pripadnika VRS, te komandira straže koji je upravljao logorom Barutni magacin Đorđislava Aškrabu na 7 godina zatvora. Bivši pripadnik VRS Novica Tripković je za zločine u Kalinoviku osuđen na 8 godina zatvorske kazne (20 godina objedinjene zatvorske kazne zbog zločina u Foči). Slavko Lalović zvani Ustaša je osuđen na 5 godina zatvorske kazne za silovanja, zatrašivanje i teror u školi u Kalinoviku.

Sud BiH je izrekao pravosnažne zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 57 godina za zločine u Kalinoviku, no protiv ključnih krivaca nije podignuta optužnica. Na 9 godina zatvorske kazne je u Srbiji osuđen pripadnik VRS Dalibor Krstović zvani Dado, ali je Apelacioni sud u Beogradu naložio ponovno suđenje. Također, Haški tribunal (ICTY) za zločine u Kalinoviku i Foči osudio je Dragoslava Kunarca Žagu, komandira specijalne dobrovoljačke jedinice, na 28 godina zatvora. Ukupno je do sada na ova tri navedena suda za ratne zločine presuđeno 94 godine zatvora za zločine u Kalinoviku.

 Dodatni problem predstavlja glorifikacija osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Uprkos izmjenama krivičnog zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, koje se odnose i na zabranu veličanja ratnih zločinaca, mural posvećen Ratku Mladiću nikada nije uklonjen. Lokalne vlasti se ograđuju od odgovornosti. Pored murala, u centru Kalinovika postavljen je spomenik Ratku Mladiću.

Veličanje ratnih zločinaca vrijeđa porodice ubijenih i nestalih i preživjele žrtve zločina u Kalinoviku. 

(A.N./Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti