Predstavljena knjiga „Izazovi memorijalizacije genocida u Bosni i Hercegovini“
Knjiga „Izazovi memorijalizacije genocida u Bosni i Hercegovini“ predstavljena je u srijedu u Tuzli. Ova publikacija je nastala nakon naučnog skupa koji je 2020. godine održan u Sarajevu s ciljem da se napravi pregled bosanskohercegovačkog iskustva i izazova u memorijalizaciji genocida.
Na promociji se prisutnima obratio muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović.
Muftija Fazlović je istakao da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u proteklom periodu kontinuirano doprinosila memorijalizaciji genocida i drugih zločina, te jačanju svijesti našeg naroda o važnosti vjere i domovine za sve sadašnje i buduće izazove.
Naglasio je da je nužno da se u nastavnim planovima i programima, te udžbenicima osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova, dodatno zastupe i koncipiraju sadržaji na osnovu kojih će se sistematično izučavati historija Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do 1995. godine.
Posebnu pažnju bi trebalo usmjeriti na sagledavanje svih okolnosti u kojima je počinjen genocid i drugi teški zločini, s ciljem da se uzme trajna pouka i ublaže posljedice s kojima se generacije Bošnjaka suočavaju.
I ovaj zbornik radova s naučnog skupa predstavlja vrijedan doprinos sticanju pouzdanih znanja o dosadašnjim poduhvatima memorijalizacije genocida, te o nagovještajima predstojećih aktivnosti na tom planu - kazao je muftija Fazlović, naglasivši da koliko god se govorilo, odnosno pisalo, o razmjerama genocida to nije dovoljno jer svakodnevno gledamo i slušamo koliko su ljudi istrajni u zlu. Nakon što su počinili najteži zločin i genocid sakrivaju ga, negiraju i opravdavaju.
Promotori knjige „Izazovi memorijalizacije genocida u Bosni i Hercegovini“ bili su dr. Ferid Dautović, dr. Hikmet Karčić i mr. Mustafa Muharemović.
O važnosti memorijalizacije genocida govorio je i glavni imam MIZ Srebrenica Damir-ef. Peštalić. I on je ukazao na činjenicu da u nastavnim planovima i programima kao i udžbenicima nije na adekvatan način zastupljena tema o počinjenim zločinima i genocidu nad Bošnjacima. Ukazao je i na mnogostruko teške izazove s kojima su se suočavale žrtve genocida tokom procesa povratka.
Dr. Ferid Dautović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, istakao je da su povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici 2020. godine održan naučni skup “Izazovi memorijalizacije genocida u Bosni i Hercegovini” nakon kojeg je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka izdao ovaj zbornik radova.
- Sjećanje na žrtve, civilne i vojne, nastaje iz potreba zajednice da se važan negativni događaj iz prošlosti zapamti kako bi se u budućnosti spriječilo njegovo ponavljanje. Zaborav može imati kobne posljedice u budućnosti. Ovo je naročito važno za narode i zajednice koji su kroz historiju pretrpjeli velika stradanja - kazao je dr. Dautović.
Dr. Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, problematizirao je uništavanje dokaza i lokaliteta gdje su bile masovne egzekucije, poput nekadašnje zemljoradnički zadruge u Kravici.
- Moramo napraviti određeni mehanizam kako da se sjećamo žrtava kada više ne bude dženaza. Moramo pisati našu vlastitu historiju na stranim jezicima. Ovo je borba za narativ, historiju, istinu. Ne možemo očekivati da pišemo na bosanskom jeziku, a da dopremo do Londona ili Washingtona - kazao je dr. Karčić.
Mr. Mustafa-ef. Muharemović, predsjednik MIZ Zvornik, podsjetio je na ubijanje imama tokom agresije i genocida te je istakao važnost memorijalizacije koja može biti na način da se obilježe mjesta stradanja Bošnjaka, pisanjem knjiga, istraživanjima i dokumentovanjem.
Organizatori ovog događaja su Muftijstvo tuzlansko i Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka iz Sarajeva, a promocija je održana u amfiteatru Behram-begove medrese u Tuzli.
Promocija je organizirana u okviru programa Muftijstvo tuzlansko kojim se obilježava 27. godišnjice genocida.
(Preporod.info)
