U Herceg Novom obilježena 30. godišnjica deportacije bh. izbjeglica, jednog od niza zločina u Crnoj Gori

Ovih dana se navršava 30 godina otkako je u Crnoj Gori izvršen zločin protiv izbjeglih Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine, poznatiji kao "Deportacija izbjeglica". Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Anima danas su u podne, ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi, odakle je većina izbjeglica organizovano nezakonito deportovana, položili cvijeće i zajednički odali počast žrtvama.

Crnogorska policija u maju i junu 1992. godine uhapsila je najmanje 66 civila, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Među uhapšenima, više od 60 civila su bili bošnjačke nacionalnosti, dok je nekoliko osoba bilo srpske nacionalnosti.

Većina izručenih odmah su ubijeni, ostali su ubijeni u logorima, a nekolicina je preživjela mučenje i na kraju su razmijenjeni. Još uvijek se za posmrtnim ostacima nekih žrtva deportovanih iz Herceg Novog traga.

Na današnjem obilježavanju dana progona reis Islamske zajednice Crne Gore (IZCG) Rifat-ef. Fejzić je rekao da to, nažalost, nije jedini zločin u Crnoj Gori devedesetih godina.

- Pored ove deportacije bilo je i drugih zločina, izvođeni su ljudi iz vozova samo zato što pripadaju drugoj vjeri ili naciji, ne treba zaboraviti ni zločine počinjene u Bukovici kod Pljevalja, te stradanje albanskih žrtava koncem devedesetih u selu Kaluđerski laz kod Rožaja - podsjetio je.

Između ostalog, upozorio je na pogubnost velikodržavne politike, te napomenuo da su ljudi koji su deportovani iz Herceg Novog uglavnom bili Bošnjaci, civili iz Foče i drugih podrinjskih gradova, koji su u Crnoj Gori potražili utočište.

- Velikodržavna politika tada, sada i uvijek može da ima takve posljedice i da nanese takve probleme. Tada se ogledala kroz promjenu imena Foče u Srbinje. Nismo sigurni odakle je korijen riječi Foča, ali sigurno svi znamo šta je korijen riječi Srbinje - rekao je reis Fejzić.

Pohvalio je prisustvo članova Vlade Crne Gore, četiri ministra i direktora Uprave policije, koji se po prvi put jasno izvinio u ime policije Crne Gore.

- Jako korisno bi bilo da se na ovom mjestu izgradi spomen-obilježje i da taj događaj uđe u udžbenike kako nam se takve stvari ne bi ponavljale, te da bismo uzeli pouku iz svega ovoga - istakao je Fejzić.

Napominjući da događaju prisustvuju porodice stradalih, reis Rifat Fejzić je istaknuo da dijeli bol sa majkama i članovima porodica, da je veoma ponosan što pripada ovom narodu "i ponosan na njihove govore, jer jedino što oni traže jeste pravda, i ništa osim toga." 

U Crnoj Gori prethodne tri decenije nije bilo političke volje, ni spremnosti, da se zločin deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica prihvati, nazove pravim imenom i potpuno rasvijetli, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.

On je položio cvijeće ispred Centra bezbjednosti Herceg Novi, odao počast nevinim žrtvama i rekao da duboko žali zbog njihovog stradanja i da saosjeća sa bolom njihovih porodica i prijatelja.

- Nažalost, prethodne tri decenije nije bilo političke volje, ni spremnosti, da se ovaj zločin prihvati i nazove pravim imenom, te da se potpuno rasvijetli. Bez obzira na tadašnje prilike niko od počinilaca ne treba da bude aboliran od odgovornosti - kazao je Adžić.

On je rekao da, kao prvi ministar unutrašnjih poslova koji se odazvao pozivu organizatora da prisustvuje memorijalnom okupljanju ispred Centra bezbjednosti Herceg Novi, podržava podizanje spomen obilježja na tom mjestu.

- Smatram to ne samo profesionalnom, već prije svega ljudskom i moralnom obavezom - kazao je Adžić.

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin, takođe, danas je bio prisutan na obilježavanju 30. godišnjice deportacije.

- Ovo rukovodstvo Uprave policije pravi otklon od onoga što se ispred i u ovoj zgradi dešavalo prije 30 godina i prema strašnim posljedicama takvog činjenja po žrtve kojima danas odajem pijetet. Zalažem se za jačanje kredibiliteta i integriteta UP, što nije lako u crnogorskom kontekstu. Cijenim da i ovim pravimo iskorak u tome da nam vjerujete da branimo i da ćemo braniti sigurnost građana i pravni poredak države na zakonit način - kazao je Brđanin.

Država mora da se oslobodi krivice za deportaciju bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, kazali su iz Bošnjačkog vijeća i pozvali nadležne da taj, kao i druge slučajeve ratnih zločina, ponovo aktuelizuju i pravosnažno okončaju.

Iz Bošnjačkog vijeća su naveli da je Crna Gora platila naknadu štete porodicama žrtava, ali nije obezbijedila krivičnu pravdu u tom slučaju - rasvijetlila zločin i došla do nalogodavaca i direktnih izvršilaca.

Član Bošnjačkog vijeća Bejto Šahmanović kazao je da je jedini grijeh deportovanih bilo je njihovo bošnjačko ime i prezime koje su dobili rođenjem. Kako je naveo, taj zločin i dalje predstavlja dvostruku mrlju na obrazu države koja se u svojoj istoriji ponosila čojstvom.

- Prvo zato što su nedužni ljudi deportovani dželatima, a drugo što zločin posredno - u kontinuitetu traje 30 godina i što još niko nije adekvatno kažnjen za stradanje civila koji su u našoj državi potražili spas - rekao je Šahmanović.

Današnjem skupu u Herceg Novom prisustvovali su i ministri pravde i rada i socijalnog staranja Marko Kovač i Admir Adrović, kao i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović, kao i predstavnici drugih organizacija i članovi porodica ubijenih.

(Preporod.info)