Blagajski mevlud je ohrabrenje i razgala za vjerničke duše

Tradicionalni blagajski mevlud proučen danas ispred Tekije na vrelu Bune kod Mostara, okupio je hiljade vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Mevlud na turskom i bosanskom jeziku proučili su mostarski imami, a zikr je predvodio predsjednik Tarikatskog centra u Bosni i Hercegovini šejh Ćazim Hadžimejlić.

Uz izraze dobrodošlice, mostarski muftija Salem-ef. Dedović je kazao kako je organizacija ovogodišnjeg mevluda i mogućnost okupljanja većeg broja vjernika nakon pauze od dvije godine, prouzokovane pandemijom koronavirusa, blagodat koju vjernici trebaju iskoristiti za jačanje zajedništva, izgradnju moralnih vrijednosti i dostojanstveno manifestiranje dini-islama.

Dolazak velikog broja vjernika, primijetio je muftija, ohrabrenje je za Bošnjake u Hercegovini u njihovom istrajavanju u svim segmentima vjerskog, društvenog i političkog života. 

Komentirajući povod i ciljeve okupljanja na blagajskom dovištu, muftija se još jednom snažno založio za jačanje i izgradnju jedinstva, te u tom smislu uputio poruku političkim predstavnicima u Bosni i Hercegovini.

- Upućujemo poruku vjere, poruku dobra, poruku koja je korisna, koja treba da se čuje. Mi ne govorimo po hiru svome, nego po onome što vidimo, što je opći interes i dobro, što nam treba. A treba da čujemo jedni druge. Udaljio se narod, udaljili su se i oni koji predstavljaju od naroda svoga. Treba da čuju glas svog naroda, da vide i osjete šta taj narod osjeća, pod kakvim je tegobama i izazovima. Treba da ponude način na koji ćemo ići dalje, treba da ponude ohrabrenje i podršku - potcrtao je muftija Dedović.

Muftija se osvrnuo i na devijacije neodgovornog i neutemeljenog govora u javnom prostoru, koji unose neodgovorni ljudi.

- Nema nikakvog razloga da postoji bilo kakav strah, da bilo ko okreće od drugog glavu. U našoj zemlji Bosni i Hercegovini žive dobri ljudi i dobri narodi, narodi kojima treba podrška, ohrabrenje.

Ne trebaju nam nikakvi otrovi, nikakvi konflikti, nikakvi nemiri, koje unose neodgovorni ljudi - naglasio je muftija Dedović.

Na kraju svog govora istaknuo je opredjeljenje Islamske zajednice u svim svojim legitimnim zahtjevima za dosljednu organizaciju vjerskog života, izgradnju potrebne infrastrukture, džamija i vakufskih objekata. U tom smislu, kazao je da to nisu nikakva politička pitanja, već pravo Islamske zajednice i bošnjačkog naroda. 

Pozvao je političke predstavnike da zahtjeve Islamske zajednice tretiraju kao potrebu vremena u kome živimo. 

- Apeliram na odgovorne ljude i nosioce političkih funkcija da tako razumiju naše zahtjeve, pogotovo u Mostaru, Stocu, i zaleđu Neuma, jer mi želimo dati puni doprinos suživotu i prosperitetu ove zemlje - poručio je muftija Dedović.

Selame reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića vjernicima je, u svojstvu njegovog izaslanika, prenio Ismail-ef. Smajlović, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice, podsjetivši ovom prilikom od kolike je važnosti tradicionalni mevlud na vrelu Bune za Islamsku zajednicu.

- Ovo je mjesec Mevluda u Tekiji na vrelu Bune.

Snaga domovine, kvaliteta vjere i blagodat Uzvišenog Allaha za čestite osobe!

Muslimani domovine, Bosne i Hercegovine se sjećaju svoga Poslanika, Muhammeda, a.s., čiju ulogu promišljaju razboriti ljudi širom svijeta. Danas ovdje prolaze mnogi čestiti ljudi, koji ne izgledaju isto, koji ne misle isto, koji se ne odnose prema tekiji isto. Ali, ovo danas je prilika da svi donesemo odluku da budemo bolji, da se pokajemo - govoreći o značaju mevluda istakao je direktor Smajlović.

Tumačeći kur’anske ajete i hadise, pozvao je vjernike da se u svom životu svakodnevno inspirišu životom Muhameda, a.s., i da tako oblikuju svoje živote.

Vjernici su s čežnjom u srcu i ljubavi prema svome Gospodaru i voljenome Poslaniku došli da učestvuju u zajedničkim ibadetima; u namazima, u učenju Kur'ana, učenju dova.

Zbog blizine ramazana i Ramazanskog bajrama, organizatori Mostarsko muftijstvo, MIZ Mostar, Tarikatski centar BiH, Karađoz-begova medresa i BZK Preporod Mostar, nisu bili u prilici, kao ranijih godina, upriličiti i druge kulturno-vjerske programe, promocije knjiga, tribine, naučne skupove, a što je inače redovna praksa. 

(Preporod.info)