Učesnici prvog panela 11. SBF-a ukazali na važnost regionalne saradnje za prosperitet Zapadnog Balkana

U Sarajevu je danas počeo 11. Sarajevo Business Forum (SBF) na kojem učestvuje više od 1.000 učesnika iz 33 zemlje. Tema ovogodišnjeg dvodnevnog Foruma je "Nearshoring – perspektiva za region", odnosno predstavljanje potencijala za realociranje proizvodnje evropskih kompanija na područje Jugoistočne Evrope.

Učesnici prvog panela 11. Sarajevo Business Foruma (SBF) govorili su o ekonomskom oporavku nakon pandemije COVID-19 i ukazali na važnost jačanja regionalne saradnje kao ključnog faktora za zaokret i održivi razvoj Zapadnog Balkana.

Nakon uvodnih obraćanja, održan je i prvi panel Foruma pod nazivom Panel 1: Ekonomski oporavak nakon COVID-a - prilike za zaokret?

Govornici na panelu bili su bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, predsjednik Istanbulske trgovinske komore (ITO) Šekib Avdagić, predstavnica Evropske razvojne banke za BiH i Crnu Goru Sandrina Friscia, zamjenik direktora Kuvajtsko-turske participacijske banke Ahmet Albayrak, osnivač i čelnik prvog malezijskog Instituta za demokratske i ekonomske poslove (IDEAS) Tunku Zain Al-Abidin ibni Tuanku Muhriz, predsjednik Organizirane industrijske regije OSTIM u Turkiye Organ Aydin i rektor osnivač turskog Ostim tehničkog univerziteta Murat Yulek, koji je ujedno bio i moderator panela.

Uvodnu riječ u ime Vlade švicarske imao je Erwin Bollinger koji je u video poruci istakao da je Švicarska jedan od značajnijih investitora i partnera u zemljama Zapadnog Balkana

Ne treba se bojati uspjeha, ali ni grešaka

- Potencijal za poboljšanje ekonomskih odnosa između Švicarske i regije je ogroman. Švicarske kompanije traže partnere i ohrabruje statistika koja pokazuje jačanje te saradnje - rekao je Bollinger.

On je kazao da su pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini izazvali poskupljenje na tržištu i da je došlo do poremećaja. Lancu opskrbe.

- Regija može iskoristiti ovu situaciju zbog svog važnog položaja i bogatstva resursa - poručio je Bollinger.

Naglasivši važnost nastavka procesa zelene transformacije Bollinger je kazao da Švicarska podržava taj put. Dodao je da politička stabilnost predstavlja važan faktor za jačanje ekonomije i izgradnju prosperiteta.

On je kazao da je mnogo prilika koje treba iskoristiti te je ukazao na pozitivne mjere kojim je Vlada Švicarske ublažila efekte pandemije i ostvarila bazu za održivi ekonomski ras i razvoj. Također je poručio da vlade ne trebaju kompanijama govoriti da pređu na digitalizaciju, već da im trebaju ukloni prepreke na tom putu.

- Važno je poručiti da se ne treba bojati uspjeha, ali niti grešaka, jer su i one sastavni dio posla i daju putokaze kako nastaviti putem ka uspjehu - zaključio je Bollinger.

Snaga regije je u njenoj saradnji

Moderator Panela Murat Yulek istakao je da je od početka involviran u organizaciju SBF-a od 2010. godine i da je ponosan da je to postala tako važna platforma za međunarodni dijalog na jugoistoku Evrope.

- Pandemija je za sve naše nacije i države bila veliki test u socijalnom, političkom, ekonomskom i svakom smislu, kao i za regiju i svijet. Zato je ovo važna tema za razmjenu iskustava i ideja za zaokret, efikasan oporavak i razvoj - rekao je Yulek.

On je predstavio učesnike današnjeg panela i kazao da su to sve iskusni i važni pojedinci koji imaju šta za reći i čiji se stavovi i preporuke trebaju uvažiti.

Yulek je naglasio da je snaga regije u saradnji i zajedništvu jer su šanse za pojedinačne uspjehe malih zemalja sve manje izgledne i sve manje realne.

Jedina ruka koja će nam pomoći je naša ruka

Bivši predsjednik Hrvatske Mesić izrazio zadovoljstvo učešćem na SBF-u i čestitao organizatorima na uspješnoj organizaciji i odabiru relevantnih tema.

- Preživio sam vruće i hladne ratove, prošao kroz mnogo ekonomskih kriza i kao predsjednik i premijer sudjelovao u njihovom rješavanju, ali ovo što se upravo sada događa u globalnoj ekonomiji i politici i u našoj Evropi se odvija na način kao nikad prije i stavlja cijelo čovječanstvo pred velike izazove. Naravno, ti izazovi su još i veći za male i ekonomski i politički nestabilne zemlje koje su kao mali čamci na okeanu strateških i ekonomskih promjena - rekao je Mesić.

Ističući kako svijet i regija još nisu izašli iz pandemije, koja je bacila sjenu na globalni razvoj i zaustavila mnoge ekonomije, Mesić je rekao da se već javila nova kriza sigurnosti u Evropi u vidu rata u Ukrajini.

- Sada imamo dva faktora koji ugrožavaju ekonomski oporavak. Naša regija je ovisna od velikih evropskih ekonomija, ali je ovisna i o nama samima, o politikama za stabilniju budućnost i održivi razvoj, o racionalnoj političko-ekonomskoj saradnji. Za mene je sveobuhvatna saradnja jedina realna prilika za ekonomski napredak zemalja Balkana. Jedina ruka koja će nam pomoći je naša ruka. Danas se vode dva rata, predstavnički i propagandni. Prilika da izađemo jači iz ove krize ovisi o političkim odlukama onih koji vode zemlje regije i svijet. Poštujem poduzetnike, ali o političkim odlukama velikih sila ovisi da li će se nastaviti ekonomska globalizacija, unaprijediti globalni lanci trgovine i opskrbe, ili će se pokidati - rekao je Mesić.

On je upozorio da bi razvoj podjele svjetske ekonomije bio tragedija za međunarodne ekonomske odnose jer bi ih vodio nazad, a ne prema modernizaciji.

- Za mog iskustva upravljanja državom, mogu reći da što su stvari teže da je veća potreba da ne posustanemo i da tražimo prilike za preokret u pravcu jačanja političke i ekonomske saradnje. Najučinkovitiji način za prevazilaženje problema je saradnja i solidarnost. Stvoriti jaku regionalnu sinergiju - poručio je Mesić i dodao da ljudi na Balkanu, nakon svih ratnih iskustava, cijene vrijednost mira i da su svjesni da mir, razvoj i saradnja donose dobitak.

Vrijeme za brendiranje i promociju regije kao jedinstvene za investicije

Bivši premijer Sjeverne Makedonije Zaev je istakao da glavne teme današnjice predstavljaju kako ostvariti oporavak nakon pandemije i kako odgovoriti na posljedice ruske “agresije“ na Ukrajinu.

- Kada govorimo o oporavku nakon COVD-a, danas moramo govoriti i o ekonomskim posljedicama dešavanja u Ukrajini. Kada smo bili u zamahu oporavka od pandemije, dogodila nam se agresija na Ukrajinu. Sada moramo analizirati te dvije krize zajedno - rekao je Zaev.

Naglasivši neophodnost regionalne saradnje za uspjeh, Zaev je kazao da ključ rješenja krize i jest u saradnji, partnerstvu i savezništvima.

- Moramo se ujediniti i formirati platforme, saradnju za regionalni mir, stabilnost i predvidivost. Zato na prvo mjesto stavljam regionalnu saradnju. Sve manjkavosti možemo prevazići takvom saradnjom - rekao je Zaev i poručio da zato i podržava uspostavu jedinstvenog tržišta na Zapadnom Balkanu.

On je dalje poručio da je došlo vrijeme za brendiranje i promociju regije kao jedinstvene za investicije. Dodao je da regija ima potencijale, ali da mora pokazati da može biti kompetitivnija u većim, globalnim projektima.

- Moramo biti hrabriji i odlučniji kada je riječ o regionalnoj povezanosti. Kriza u Ukrajini pokazuje tu potrebu i potencijal Zapadnog Balkana. Ovo su ključni koraci. Kriza kuca na vrata svaki dan. Zato naše zemlje moraju osigurati pomoć građanima, posebno najranjivijim i najsiromašnijim - rekao je Zaev.

Zaev je na kraju kazao da je dijalog uvijek rješenje te je izrazio uvjerenje da će ekonomije Zapadnog Balkana biti jače ako se ujedine i da će to garantirati bolji život svim građanima.

Gdje je kriza, tu je i šansa

Predstavnica Evropske razvojne banke za BiH i Crnu Goru Friscia također je ukazala na negativne globalne ekonomske efekte pandemije i rata u Ukrajini, ali i na ekonomije Zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Rekla je da je to izazvalo historijski visoku nezaposlenost, porast cijena i inflacije koje zahtijevaju adekvatan i odlučan odgovor.

- Rat u Ukrajini ima šok efekte i na regiju, posebice kroz visoke cijene energije i hrane, ali i kroz negativne uticaje na tokove investicija i razvoja te ugrožava perspektive razvoja. Sankcije uvedene Rusiji imaju također direktni uticaj na tržište regije - rekla je Friscia.

Ona je poručila da mjere koje zemlje i regija budu poduzimale za izlazak iz krize moraju biti precizno targetirane i vremenski isplanirane.

Osvrnuvši se na probleme sa kojim se suočava Bosna i Hercegovina i njena ekonomija, Frescia je kazala da BiH ima najnižu stopu direktnih stranih investicija u regiji.

- Politička nestabilnost je najveća prepreka za investicije. Međutim, situacija u BiH nije u potpunosti crna u postpandemijskom periodu. Uprkos političkim tenzijama, došlo je određenog ekonomskog napretka - rekla je Frescia i dodala da nastavak reformi može unaprijediti poslovnu klimu i dovesti investitore.

Ona je pozvala na nastavak reformskih procesa koje Bosna i Hercegovina provodi u procesu približavanja Evropskoj uniji.

Frescia je također ukazala na važnost procesa digitalizacije koji je neminovan za bolje i efikasnije poslovanje.

- Gdje je kriza, tu je i šansa - rekla je Frescia i dodala da tako i ove krize mogu ponuditi priliku za jače trgovinske veze unutar regije i Evrope.

Pandemija pokazala na slabosti i ukazala na promjene koje svijetu trebaju

Predsjednik Istanbulske trgovinske komore (ITO) Avdagić je kazao da se BiH u od završetka rata suočava sa krizom i da je zanimljivo da se o krizi izazvanoj pandemijom upravo govori i rješenja traže u Bosni. Ukazujući na povećanje bogatstava najbogatijih ljudi u svijetu u jeku pandemije i na još veće siromaštvo među siromašnim populacijama, Avdagić je kazao da pandemija ogolila i tu situaciju i da i o njoj treba razgovarati.

- Kada gledamo sa aspekta privrede, postojao je veliki sistem opskrbe i taj sistem je propao. Moramo govoriti kako da ga ponovo uspostavimo - rekao je Avdagić.

On je kazao da je u industriji do pandemije postojao žargon “Just in time“, Avdagić je kazao da je taj žargon isčezao u pandemiji i da je sada prisutan novi termin “Just in case“.

Ukazujući ina probleme u sektoru međunarodnog transporta, Avdagić je rekao da se Evropska unija ponašala nevizionarski i da je novi koncept bio njen svojevrsni autogol.

- I Turska i Bosna i Hercegovina su blizu važnih tržišta, poput Evropske unije i Bliskog istoka i u tom kontekstu imaju određene prednosti pa mislim da u novom periodu treba iskoristiti tu priliku i za obje zemlje učiniti dobiti za ove dvije zemlje - poručio je Avdagić.

Ističući kako se regija i svijet suočavaju s posljedicama rasta cijene energije i posljedicama rusko-ukrajinskog rata, Avdagić je kazao da ne prihvata narativ Zapada i Amerike koji svoje stavove žele svima nametnuti kao apsolutno ispravne.

Neophodna promjena pogleda na svijet

Zamjenik direktora Kuvajtsko-turske participacijske banke Albayrak je istakao da je SBF okupio iskusne pojedince i koji imaju kapacitete da analiziraju situaciju i razgovaraju o mogućim izlazima i rješenjima krize.

- Pandemija je izazvala veliki poremećaj ekonomije u svijetu sa devastirajućim efektima na zdravstvo i one najranjivije grupe u društvu - rekao je Albayrak.

On je ukazao na veliki porast broja ljudi koji su gurnuti ispod linije siromaštva i u kategoriju ljudi sa nesigurnim izvorom hrane.

- Projekcije su da će posljedice pandemije biti prisutne i u narednim mjesecima i da će neki globalni trendovi biti i gori u narednih pola godine - rekao je Albayrak i upozorio na rizik koji se i dalje nadvija nad zdravstvenim sistemima.

On je kazao da svijet mora vidjeti i gledati stvari drugačije i da postoji prilika ako se oporavak nakon pandemije bude gradio na održivim ekonomskim i društvenim principima.

Dodao je da se mora jačati društvena inkluzija i vizija budućnosti i dobrobiti čovječanstva. Također smatra da islamske banke moraju učiniti više.

- Pridružujem se apelu svih učesnika panela da mijenjamo naš pogled na svijet, na profit i da se fokusiramo više na čovjeka i humitarnu stranu i da više pratimo šta ko radi kako bismo podržali sveopći boljitak - rekao je Albayrak.

Posljedica pandemije su svugdje iste

Osnivač i čelnik prvog malezijskog Instituta za demokratske i ekonomske poslove (IDEAS) Muhriz je kao gost s Dalekog istoka istakao da SBF prestavlja događaj koji je svojevrni dokaz oporavka i zaokreta nakon godina pandemije.

- Isti su efekti pandemije i na Jugoistoku Azije i Maleziji i slični izazovi iziskuju također odlučne odgovore i rješenja. Saradnja se pokazala još važnijom jer su lanci snabdijevanja koliko toliko očuvani saradnjom udruženja, firmi i vlasti - rekao je Muhriz.

On je ukazao i na promjenu pristupa izbjeglicama u svijetu na način da su oni nakon pandemije viđeni kao mogući ljudski resurs za ekonomski oporavak.

- Proces digitalizacije nastavlja se nakon što je pandemija splasnula i znanja i vještine iz tog sektora su važniji nego ikada. Ljudi sada znaju da rad od kuće može biti efikasniji. Digitalna transformacija je ključ. Zadatak vlade je da ta evolucija bude moguća na terenu. Ekonomije bez toga postaju sve manje kompetitivne - poručio je Muhriz.

On je također kazao da se ne može ignorirati ulogu Kine u obnovi globalnog tržišta i ostvarenju održivog rasta.

- Na kraju želim reći da kada imate geopolitičke brige i prijetnje izvana, važnost domaćih institucija je ključna da se investitori osjećaju sigurnim. Stabilnost tih institucija i sistema je od vitalne važnosti - poručio je Muhriz.

Krenimo u konkretne saradnje

Predsjednik Organizirane industrijske regije OSTIM u Turkiye Aydin Orhan je istakao da je pandemija promijenila mnogo toga u svijetu, uključujući i pogleda na posao i svijet uopće.

- Na početku pandemije svijet kao da je djelomično postao svjestan čovječanstva - rekao je Aydin i dodao da je svijet zanemarivao vrijednosti i bogatstva svijeta koja je posudio od budućih generacija i da je neophodna promjena pristupa.

Naglasivši da su ljudi činili mnogo zla kojim su svijet činili mjestom sve lošijeg i težeg života, Aydin je rekao da se to mora promijeniti.

- Ako postavimo pitanje šta nam je činiti, ja bih mijenjanje svijeta stavio u drugi plan i posvetio se lokalnim temama. Tu smo u Sarajevu na poslovnom forumu. Dolazim iz organizirane industrijske regije. U Ankari okupljamo 6.500 manjih i srednjih preduzeća - rekao je Aydin.

On je kazao da turski poduzetnici koje predstavlja žele konkretne rezultate, odnosno konkretne saradnje sa poduzetnicima i vlastima u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

- Predstavljamo strukturu koja je poznata u Turskoj i svoj model predstavljamo u 20 zemalja. Želimo da uspostavimo saradnju i sa strukturama u Sarajevu. Želimo razmijeniti iskustva, znanja i da to bude na sveopću korist - rekao je Aydin.

On je pozvao i na jačanje saradnje univerziteta u Turkiye i BiH za interes naroda i država

- Želimo da to budu konkretni rezultati ovog našeg učešća na SBF-u. Mislim da ćemo biti odgovorni ako to ne učinimo - poručio je Aydin.

(Preporod.info)