Obilježena 29. godišnjica masakra u Ahmićima: Sve zločince izvesti pred lice pravde
U Ahmićima kod Viteza danas je obilježena 29. godišnjica od masakra nad bošnjačkim civilima kada su pripadnici HVO-a predvođeni jedinicom "Jokeri" ušli u ovo mjesto i ubili 116 osoba, među kojima su bili žene i djeca.
U okviru obilježavanja 29. godišnjice masakra proučen je Jasin-i-šerif na Centralnom šehidskom mezarju u Vitezu, a održana je i komemoracija u Ahmićima, kojoj je prisustvovao i reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
Na obilježavanju godišnjice zločina u Ahmićima reisu-l-ulema je poručio da se ovom prilikom sjećamo nevino ubijenih u zločinačkom poduhvatu koji je odnio njihove živote, ali nije odnio sjećanja i ljubav.
- I to sjećanje će nastaviti živjeti sa nama iz generacije u generaciju. Nadam se da će i ova naša djeca, naša omladina, nastaviti kao i mi koji smo preživjeli te ratne godine, to pamćenje nositi u sebi i da ćemo biti u snazi da nam se to ne ponovi - rekao je reisu-l-ulema Kavazović.
Između ostalog, dodao je da ovaj zločin sa genocidnom namjerom mora biti osuđen, da zločinci moraju biti kažnjeni, a žrtvama se mora odati dužno poštovanje i pijatet na svakom mjestu.
- Prije svega smo mi to dužni učiniti. Imamo obavezu da zločince progonimo i kaznimo, onako kako to dragi Bog zapovijeda. Da ih izvedemo pred sud, da se utvrdi istina. Samo utvrđena istina može izliječiti i žrtvu i onoga koji je zločin počinio. Bez te istine i te pravde nema lijeka za žive. Zbog toga je to važno, ne zbog nas koji smo ovo preživjeli nego zbog generacija koje će doći - poručio je reisu-l-ulema.
Među predstavnicima Islamske zajednice bili su i muftija travnički Ahmed-ef. Adilović, muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus, kao i glavni imam MIZ Vitez Omer-ef. Sikira.
Današnjoj komemoraciji su prisustvovali i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović i potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović i brojne druge delegacije nekoliko nivoa vlasti, koji su položili cvijeće i odali poštovanje žrtvama masakra u Ahmićima.
- Pored boli koju osjećamo za 116 nevino ubijenih civila u Ahmićima, danas u ovom trenutku najviše boli činjenica što svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u tom groznom zločinu nisu došli pred lice pravde i što još uvijek sva tijela nisu pronađena - rekao je Džaferović.
Borit ćemo se za istinu
Istakao je kako su to stvari koje posebno bole te da je 29 godina bilo sasvim dovoljno vremena da svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u izvršenju ”ovog teškog i gnusnog zločina dođu pred lice pravde”.
Prema Džaferovićevim riječima, to je dovoljno vremena da se sazna gdje su tijela onih koji su mučki ubijeni.
- Moja poruka je da se mi nećemo proći dok smo živi, a i ovi poslije nas koji dolaze, pa i oni poslije njih i tako sve dok se svaki onaj koji je na bilo koji način učestvovao u ovom zločinu, ne dovede pred lice pravde. Odustati nećemo! Nemamo pravo na to. Tragat ćemo za tijelima. Borit ćemo se za istinu o onome što se dogodilo ovdje u Ahmićima. Borit ćemo se za pravdu - poručio je Džaferović.
Spomen-ploča Dobrili Kalabi
U Ahmićima je otkrivena i spomen-ploča Dobrili Kalabi, koja je ubijena 5. jula 1993. godine snajperom u Vitezu, na radnom zadatku za britanske snage UNPROFOR-a suprotstavljajući se počiniocima i osuđujući zločine počinjene u Ahmićima 16. aprila 1993. godine.
O njenoj hrabrosti govorio je i Bob Stewart, član Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, pukovnik u penziji i bivši komandant britanskih snaga UNPROFOR-a na ovom području.
Stewart je kazao kako je danas u Ahmiće došao sa svojim oficirima koji su s njim tu bili i prije 29 godina.
- Nema nijedne osobe koja nije duboko osjetila ono što su otkrili i naši ovdje. Želim reći svima da mi u Ujedinjenom Kraljevstvu zaista razmišljamo i stalo nam je do onoga što se desilo u BiH - rekao je Stewart.
Dodao je kako je zbog toga 40 njih o vlastitom trošku došlo kako bi odali počast i prisjetili se onoga što se dogodilo u Ahmićima.
Prisjetio se i Dobrile Kalabe, bosanske Srpkinje koja je bila njegov prevodilac, a ubijena na radnom zadatku.
- Ovo je Bosna, ovo je Evropa, i to želim reći. To je Bosna - tri naroda, država u Evropi - rekao je Stewart.
U gornjoj džamiji u Ahmićima klanjan je podne-namaz i proučen kelime-i-tevhid.
U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) "Jokeri" i "Maturice" izvršili su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz bio je znak za napad.
Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.
Traga se za posmrtnim ostacima još 15 žrtava, a ove godine, 7. maja, devet šehida ubijenih u Ahmićima bit će ukopano na Šehidskom mezarju u Vitezu.
S komemoracije u Ahmićima upućen je apel za pomoć u potrazi za nestalima i zadovoljavanje pravde. Istaknuto je kako se, tražeći istina, gradi suživot.
Ovom apelu doprinose svjedočenja i sjećanja kakvo je danas predstavila i preživjela Enisa Ahmić koja je u doba zločina HVO-a imala 13 godina. Prisjetila se njihovog zvjerstva. Kazala je da preživjeli još uvijek preživljavaju.
- Naša svjedočenja upisala su u historiju srama imena naredbodavaca i zločinaca - istakla je Enisa.
Potom je poručila da neće biti odustajanja te da je za preživjele utjeha i pornalazak jedne kosti.
- Osim nišana, potrebna nam je osuda i priznanje zločina zarad života koji se nastavlja - kazala je ona.
Identifikacija žrtava
Rečeno je i kako će biti poduzeti koraci za gradnju svojevrsnog memorijalnog centra kako bi se sačuvala kultura sjećanja.
Ranije ovog mjeseca, u Visokom je izvršena identifikacija žrtava proteklog rata, među kojima je i sedam žrtava iz Ahmića. Među njima je i pet članova jedne porodice.
Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su nestale 1993. godine na području sela Kratine, općina Vitez. Posmrtni ostaci ovih žrtava su 1998. godine ekshumirani na lokalitetu Međine kod Mostara. Identitet žrtava je najprije utvrđen putem DNK metode da bi danas taj identitet potvrdili i članovi njihovih porodica.
U Visokom je identificirano pet članova porodice Salkić iz mjesta Nadioci kod Viteza. Potvrđen je identitet supružnika Emsada (1955. godište) i Nihade (1959.) te njihovo troje djece: Melise, koja je u momentu smrti imala samo osam godina, Nermina, koji je imao 12 godina te 14-godišnjeg Senada.
Potvrđen je identitet i braće Ćerimić, također iz mjesta Nadioci kod Viteza, Edina, rođenog 1976. godine, i njegovog tri godine mlađeg brata Elvedina (1979).
Presude
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Jokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.
(Preporod.info)
