Glavni kapelan Misije EUCOM-a: Moramo uraditi više u zaštiti vjerskih prava svih

Religija daje smisao, nadu i perspektivu, kazao je na iftaru vojnog muftije glavni kapelan Misije EUCOM-a Kleet Barcley.

Obraćajući se prisutnim zvanicama u Domu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine Barcley je naglasio kako je za dobrobit čovječanstva ključno štititi i primjenjivati vjerske slobode svugdje.

Govor kapelana Barcleya prenosimo u cijelosti:

"Čast mi je biti sa svima vama večeras. Najiskrenije se zahvaljujem Vojnom muftijstvu što me je pozvao da iznesem neka razmišljanja.

Ovaj iftar pokazuje uticaj islama na svoje sljedbenike i na druge. Podsjeća me na knjigu Michaela Harta pod naslovom “100: Rangiranje najuticajnijih ličnosti u istoriji””. Kao kršćanin, prirodno sam mislio da će Isus Krist biti najutjecajniji. Ali, prema rangiranju, Isus je bio treća najuticajnija osoba u historiji. Autor je opširno hvalio Isusa za njegov život, primjer i revolucionarna učenja. Rekao je da je Isus mogao biti najuticajnija osoba broj jedan, da su njegovi sljedbenici zaista živjeli po njegovim učenjima. On je prenio da je primarni neuspjeh mnogih sljedbenika njihova nesposobnost da rade kako je Isus poučavao i “vole svoje neprijatelje”.

Druga najuticajnija osoba bio je engleski naučnik, fizičar i matematičar Isak Njutn. Kao najznačajniji naučnik svih vremena, Newton je razvio nove zakone mehanike, gravitacije i kretanja. On je postavio okvir za naučnu revoluciju 17. vijeka, a takođe se bavio proučavanjem optike, religije i hemije.

Gospodin Hart je odabrao Muhameda a.s.  kao najuticajniju osobu u historiji. Opisao je Muhamedov a.s.  utjecaj i u vjerskom i u sekularnom svijetu. Kao što znamo, Muhamed a.s.  je promijenio tok historije ujedinjavajući različita plemena i stvarajući snažnu monoteističku religiju koja se proširila po cijelom svijetu. Osim toga, objave Kur'ana imaju ključni uticaj na islamsko društvo i utiču na čovječanstvo širom svijeta.

Večeras se okupljamo u vezi sa islamskim stubom posta. Post pomaže pojedincu da nauči samokontrolu i da ne postane rob apetita, želja ili emocija. Post služi kao podsjetnik na razmišljanje o svom odnosu sa Allahom, da se više moli i uči, kao i na povećanje dobročinstva i velikodušnosti. Post pomaže pojedincima da prepoznaju ovisnost o Allahu, a također daje pred-okus Allahovih blagoslova.

Kao kršćanin, ja također postim iz sličnih razloga i doživljavam slične rezultate. Post je fizički čin samoodricanja koji može priuštiti duhovne gozbe.

Bez obzira da li se neko slaže ili ne s redoslijedom i obrazloženjem iza rangiranja gospodina Harta, kada se pogleda čitava lista, jasno je da religija i vjerske vođe igraju glavne uloge u svijetu.

Uopšteno govoreći, religija stvara etičke i moralne okvire za život. Religija služi kao regulator vrijednosti u svakodnevnom životu. Prava religija gradi vrijednosti kao što su ljubav, empatija, jedinstvo, sklad i poštovanje drugih. Religija izgrađuje karakter koji traži dobrobit drugih čak i po cijenu značajne lične žrtve. Religija stvara odgovornost prema višoj sili. Religija daje smisao, nadu i perspektivu.     

Iz ovih i mnogih drugih razloga, član 18. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda kaže: „Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; ovo pravo uključuje slobodu da promijeni svoju vjeru ili uvjerenje i slobodu, bilo sam ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, da iskazuje svoju vjeru ili uvjerenje u učenju, praksi, bogosluženju i obredima.”

Nažalost, uprkos ovoj deklaraciji UN-a, vjerska sloboda se dovodi u pitanje, ograničava i uništava širom svijeta. Ipak, ključno je za dobrobit čovječanstva štititi i primjenjivati vjerske slobode svugdje.

Vjerska sloboda štiti pravo svih da slijede svoja vjerska uvjerenja i da ih otvoreno izražavaju bez straha od progona ili uskraćivanja jednakih prava na zapošljavanje i državljanstvo. Osigurava da ljudi mogu slobodno birati ili mijenjati svoju vjeru, poučavati svoju djecu svojoj vjeri, primati i dijeliti vjerske materijale, okupljati se na bogosluženju i učestvovati u vjerskim obredima.

Društvena ograničavanja slobode vjeroispovijesti ili vjerovanja trebala bi se smatrati „kanarincem u rudniku uglja“. Svako ograničavanje ima štetne efekte na sposobnost društva da napreduje. Konačno, vjerska ograničenja, isto tako kao što je teško otkriti plinove u rudnicima, ubijaju kanarince. Isto tako, ograničavanja vjerskih sloboda uništit će sposobnosti pojedinaca i zajednica da žive u miru i napreduju.

Moramo uraditi više u zaštiti vjerskih prava svih, a ne samo prava većine. Da bismo bolje sagledali negativan uticaj ograničavanja, trebalo bi da pogledamo manjinska uvjerenja i prakse, ili da bogoslužimo u zajednicama koje nisu sankcionisane od strane vlada. Na primjer: „Prije 2014. na poluostrvu Krim je djelovalo najmanje 2.220 vjerskih organizacija koje su predstavljale 43 denominacije. Ruska Federacija je na kraju 2020. prijavila 907 vjerskih organizacija koje predstavljaju oko 20 denominacija.” (Vjerska informativna služba Ukrajine). Nagli šestogodišnji pad više od polovine vjerskih organizacija na Krimu poslužio je kao upozorenje na strašne stvari kojima sada svjedočimo u vijestima.

Kao vojni kapelan Sjedinjenih Država, već 25 godina mi je bila radost i izazov zalagati se za vjersku slobodu za naše vojno osoblje bez obzira na njihova vjerska uvjerenja. Vidim iste radosti i izazove kapelana širom Evrope jer se oni također zalažu za univerzalno vjersko poštovanje.

Kontinuirano partnerstvo  američke komande za Europu, države Maryland i Bosne i Hercegovine je uzbudljivo. Postoje brojne inicijative koje se istražuju kako bi se poboljšala kolaboracija i saradnja između naših kapelanija. Kapelani iz Merilenda dolaze u posjetu u julu da 1) nastave da grade odnose, 2) identifikuju podršku i resurse i 3) razgovaraju o mogućnostima obuke i razvoja među kapelanijama. Ova ključna posjeta će dalje poticati uzajamno produktivnu i djelotvornu budućnost kako bi se pomoglo u suočavanju s geopolitičkim i vjerskim izazovima.

Na kraju, umjesto da se fokusiramo na 100 najutjecajnijih osoba u historiji, priznajmo da i mi možemo imati veliki utjecaj i stvarati razlike za druge.

Trebali bismo uzeti k srcu opomenu njemačkog pastora Martina Niemöllera, koji je preživio nacistički logor. On upozorava da ravnodušnost i šutnja ovjekovječuju nepravdu. Rekao je: „Prvo su došli po socijaliste, a ja se nisam oglasio — jer nisam bio socijalista. Onda su došli po sindikaliste, a ja se nisam oglasio — jer nisam bio sindikalist. Onda su došli po Jevreje, a ja se nisam oglasio — jer nisam bio Jevrej. Onda su došli po mene - i više nije niko ostao da govori u moje ime.”

Neka nas Allah blagoslovi hrabrošću i mudrošću da govorimo kao zastupnici mira za sva Njegova stvorenja."

(Preporod.info)