Da li nas internet zaglupljuje

 Dugotrajnim korištenjem tehnologija mjienjaju se strukture mozga

Tezu o tome da tehnološki progres ima presudan utjecaj na tok ljudske povijesti moguće je argumentirati mnoštvom konkretnih primjera. Izumom štampe Gutenberg je promijenio ekonomiju izdavaštva, jer su knjige, do tada monopol privilegirane manjine i rijetka dragocjenost, postale masovna i svima pristupačna roba. Po nekim procjenama, broj knjiga proizvedenih pedeset godina nakon Gutenbergovog izuma bio je jednak broju knjiga koje su napisali evropski autori u dotadašnjih hiljadu godina. Knjige su svojim čitaocima omogućile stvaranje takozvane „Republike slova“ koja je bar teoretski većini građana jamčila dva glavna obilježja građanstva:čitanje i pisanje.

Riječi u romanima i pisanim tekstovima ojačale su sposobnost apstraktnog mišljenja i kod čitalaca obogatile doživljaj fizičkog svijeta.

Međutim, u sjeni socijalnih i kulturnih promjena koje su pokrenule nove tehnologije, manje se zna, govori i piše o tome da je svaki novi tehnološki izum vršio direktan utjecaj na svojevrsno preuređenje mozga kod svojih konzumenata. Tako je knjiga omogućila delikatnu samospoznaju. Riječi u romanima i pisanim tekstovima ojačale su sposobnost apstraktnog mišljenja i kod čitalaca obogatile doživljaj fizičkog svijeta. Čitanje niza ispisanih stranica pokrenulo je intelektualne rezonancije u čitateljevom umu i razvilo sposobnost da čitatelji usredotoče vlastitu pažnju na tekst i time zanemare sve drugo šta se dešava oko njih. Dugotrajnim korištenjem određenih tehnologija mijenjaju se mentalne strukture njihovih korisnika sa dalekosežnim i nepredvidljivim posljedicama. Skupina britanskih naučnika krajem devedesetih godina dvadesetog stoljeća snimala je mozak šesnaesterice lokalnih taksista koji su za volanom proveli od dvije do 40 godina. Snimci su pokazali da je stražnji hipokampus (dio mozga koji ima ulogu pohranjivanja memorije o prostoru i orijentaciji u okolini) bio mnogo veći od normalnog. Stražnji hipokasmus bio je veći što je taksista duže obavljao svoj posao. Snimci su također utvrdili da je dio prednjeg hipokampusa bio manji nego što je uobičajeno. Redestribucija sive tvari iz prednjeg u stražnji dio mozga objašnjena je prirodom posla koji taksistima nalaže da se snalaze u saobraćajnim londonskim gužvama. Kada intelektualne tehnologije jednom uđu u opću upotrebu one neminovno promiču nove načine mišljenja, dok izumitelji i korisnici novih tehnologija malo vode brigu o etičnosti i nuspojavama njihovog korištenja.

U tom kontekstu zabilježena je zanimljiva anegodota u kojoj Henrich Koselitz, poznati kompozitor i dugogodišnji Ničeov prijatelj, uočava kako se Ničeov stil pisanja promijenilo nakon što je Niče počeo koristiti mašinu za pisanje. Na Koselitzovu konstataciju da je ionako lakonsko Ničeovo pisanje uslijed prelaska na pisaću mašinu postalo više kompaktno i telegrafsko, Niče je navodno odgovorio: „U pravu si, ono čime pišemo, ima udjela u tome kako nam se oblikuju misli.

Psihološka istraživanja na kanadskom univerzitetu Carleton 2005. godine opovrgla su i do tada dominantnu pretpostavku da multimediji ili „obogaćeni mediji“ mnoštvom svojih sadržaja i ulaznih signala produbljuju razumijevanje i poboljšavaju učenje kod učenika i studenata.

Jednom tehnologiziran svijet više se ne može de-tehnoligizirati. Naša neizbježna stvarnost i svakodnevica sa kojom živimo 24 sata su Gigabajtni diskovi, Yahoo, Amazon i eBay, iPod, BlackBerry, neograničeni pristup internetu, pametni telefoni USB memorije. Međunarodnim istraživanjem provedenim na 30 000 odraslih ispitanika u dobi od 17 do 55 godina otkriveno je da ljudi provode 30% slobodnog vremena na Internetu. Prosječan američki tinejdžer šalje i prima oko 2300 SMS poruka sedmično. Tri najprodavanija japanska romana u 2007. godini izvorno su napisana na mobitelu.  Trasiraju li novi mediji i nove neoropsihološke procese, a samim tim i drukčije načine mišljenja? Šta se dešava sa našim intelektualnim navikama? Smanjuje li se naš vokabular? Postaje li naš način izražavanja sve otrcaniji? Da li Internet, ta beskrajno razgranata mreža obuzima našu pažnju do te mjere da koncentracija i pamćenje polahko izlaze iz mode, jer se podaci ionako mogu sačuvati i pohraniti u za to predviđene datoteke novih medija?

Mozak postaje paraliziran za dubinsko čitanje i mišljenje

Profesor psihijatrije na sveučilištu UCLA Garyy Small nakon opsežnih istraživanja fizioloških i neuroloških učinaka upotrebe digitalnih medija zaključuje kako svakodnevna upotreba kompjutera, pametnih telefona i drugih savremenih tehnologija stimulira mijenjanje moždanih stanica i otpuštanje neurotransmitera čime se u ljudskom mozgu postupno ojačavaju novi živčani putevi, a slabe stari. Dovoljno je pet dana provoditi surfajući Internetom sat vremena dnevno pa da se aktiviraju određeni živčani sklopovi u prednjem dijelu mozga. Upotrebom Interneta vježbamo mozak slično rješavanju ukrštenih riječi, ali intenzivnim guglanjem i surfanjem mozak postaje paraliziran za dubinsko čitanje i mišljenje. Psihološka istraživanja na kanadskom univerzitetu Carleton 2005. godine opovrgla su i do tada dominantnu pretpostavku da multimediji ili „obogaćeni mediji“ mnoštvom svojih sadržaja i ulaznih signala produbljuju razumijevanje i poboljšavaju učenje kod učenika i studenata. Naprotiv, dijeljenjem pažnje koje zahtijeva Internet i multimediji uopće, samo dodatno naprežemo naše kognitivne sposobnosti, otežavamo učenje i umanjujemo razumijevanje. Internet je postao u mnogim slučajevima sinonim za automatizaciju umnog rada. Softveru se prepušta sve veći dio posla mišljenja umanjujući pri tome vlastite moždane snage. Kao kad kopač rovova zamijeni lopatu mašinom rovokopača. Mišići ruke mu oslabe iako se efikasnost povećava. Šta će napokon biti s čovjekom, njegovim mišljenjem i učenjem? Hoće li se obistiniti nagovještaji filozofa popu Martina Haideggera koji je pedesetih godina prošlog stoljeća upozoravao na činjenicu da je „plima tehničke revolucije obuzela, opčinila, zavela čovjeka da će se kalkulativno mišljenje jednog dana možda prihvaćati i prakticirati kao jedini način mišljenja“. Stoga su opravdana strahovanja da će meditativno i kontemplativno mišljenje koje smatramo osnovom ljudske biti postati žrtva vrtoglavog i bezglavog progresa.