Reisu-l-ulema Kavazović: Ne možemo se opustiti dok ne budemo sigurni da smo kadri odlučivati o svojoj sudbini  

Ne možemo se praviti da to ne vidimo i ne čujemo i ne možemo se opustiti dok ne budemo sigurni da smo kadri odlučivati o svojoj sudbini, da imamo svoju građansku političku volju koju možemo pretočiti u odluke i da imamo mehanizme kojima ćemo se moći zaštititi u slučaju da oni koji svoju mržnju i prijezir prema nama ne kriju, odluče ponovo krenuti u neku novu agresiju i ne daj Bože genocid. Mislimo da je to prioritet ove generacije i da moramo uraditi više kako bi se naši strahovi čuli, kako bi naši prijatelji u svijetu ali i među našim komšijama, prije svega Srbima i Hrvatima, shvatili šta mi to želimo - poručio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović za Ramazanske novine, koje izdaje Medžlis Islamske zajednice Tuzla.

S reisu-l-ulemom razgovarali su hafiz Ahmed Huskanović i Ibrahim Softić.

Intervju iz Ramazanskih novina Medžlisa Islamske zajednica Tuzla prenosimo u cijelosti:

Ramazanske novine: Poštovani reisu-l-ulema, na samom početku želimo Vam zahvaliti što govorite za jubilarni deseti broj Ramazanskih novina Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. Jubileja imamo više, jedan je i trideset godina obnoviteljskog rada Muftijstva tuzlanskog, na čijem ste čelu Vi bili prvih dvadeset ratnih i poratnih godina. Molimo Vas da se osvrnete na svoj i uopće rad ovog najvećeg muftijstva i koliko je ono važno za našu Zajednicu?

Reisu-l-ulema: Godine u kojima sam bio muftija Muftijstva tuzlanskog su bile godine obnove, ne samo rada muftijstva nego ukupne obnove našeg identiteta, vjerskog, kulturnog i nacionalnog, ali i državnosti naše domovine. Nažalost, to su bile i godine u kojima se taj naš preporod, taj tedždid, obnova i san o slobodi pokušao ugušiti agresijom i genocidom, pa su to bile i godine borbe za opstanak, naročito na područjima naše domovine gdje je počinjen genocid. Zajedno sa svojim saradnicima, imamima i džematlijama radili smo najbolje što smo znali i mislim da smo u tom periodu obnovili čvrste temelje našeg institucionalnog i svakog drugog slobodnog bivstvovanja i samosvijesti na kojima su oni koji su došli nakon nas, i koji će voljom Milostivog dolaziti, gradili nove bijele kule bosanske, bošnjačke i muslimanske slobode.

Ramazanske novine: Medžlis Islamske zajednice Tuzla jedan je od većih medžlisa, koji snažno doprinosi radu Muftijstva tuzlanskog. Nedavno ste bili u posjeti našem medžlisu povodom obilježavanja 450 godina vakufa Gazi Turali-bega u Tuzli. Kakvi su Vaši dojmovi o snazi Bošnjaka da reafirmiraju privrednu aktivnost i socijalnu zaštitu koju su vakufi imali u prošlosti, te da našu širu zajednicu učine prosperitetnijom i pravednijom?

Reisu-l-ulema: Jako sam zadovoljan onim što sam tokom posjete Muftijstvu tuzlanskom i Medžlisu Tuzla vidio, a i onim što znam i pratim u njihovom radu. Muftija Vahid-ef. Fazlović  je vrijedan i predan sluga islama i Zajednice, koji ima širok i kvalitetan tim saradnika, a MIZ Tuzla vrijednog prof. dr. Amira Karića i Vas hafize Ahmed-ef. Vama je Zajednica ukazala povjerenje u nošenju emaneta na ovim prostorima. Ponosni smo na ono što radite i rezultate koje ostvarujete.

Svaki pedalj naše domovine i naših domovinskih zemalja, svaka institucija koju u dijaspori oformimio nam je jako bitna, ali Tuzla je kičma Bosne, podjednako naše države i zajednice. Imamo mi i svoju desnicu, ljutu Krajinu, naše derviško srce u srednjoj Bosni, glavu u Sarajevu, noge u istočnoj Hercegovini i Sandžaku koje nam pokušavaju poljuljati, ali kičma je Tuzla. I zato vrlo često s pravom očekujemo da ona ponese i veći teret. Da se prva ispravlja i da nas drži ponosito uspravnim.

U mnogo čemu Muftijstvo tuzlansko, a posebno njegov MIZ Tuzla, prednjači. Često od Tuzle dolaze nove ideje, nove inicijative i nerijetko drugi u Zajednici kopiraju vaš rad. Dosadašnji rezultati vas u tom smislu samo još više obavezuju da ne posustanete i da vazda budete na usluzi dinu i ummetu.

Ramazanske novine: Uvaženi reisu-l-ulema, na čelu ste Islamske zajednice skoro deceniju, i u drugom ste mandatu na poziciji vrhovnog poglavara. Zajednica je u tom periodu reorganizovana i ojačana. Koliko je ona u mogućnosti odgovoriti izazovima ovoga vremena na očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta i naše tradicije, ali i pomoći našem narodu u raznim teškim situacijama?

Reisu-l-ulema: Zajednica je prije svega jaka onoliko koliko je mi muslimani osjećamo svojom. Njeni organi, institucije, ustanove, njeno pravno uređenje i efikasnost se uvijek mogu jačati i razvijati. Ali pravi pokazatelj naše snage je naše jedinstvo, naš osjećaj zajedništva i rad za više ciljeve naše vjere i naroda na dobrobiti svakog Božijeg stvorenja, svakog muškarca i žene.

Neumjesno je da ja ocjenjujem vlastiti rad. To će ako Bog da drugi raditi i rade. Ali mi je želja da Zajednicu konstantno razvijamo i jačamo na svim njenim nivoima i u svim segmentima naše misije. Ne zato što je ona sama sebi cilj, nego zato što je ona garant našeg institucionalnog jedinstva i opstojnosti, što je uslov svih uslova za misiju očuvanja islamskog učenja, emaneta vjere i čistog Tevhida na ovim našim prostorima.

Ramazanske novine: Trideset godina je prošlo od vremena kada su Bošnjaci u agresiji na Bosnu i Hercegovinu (1992 – 1995) spašavali svoje živote i domovinu. Naše sadašnje političko i životno okruženje pokazuje nam da ideologije i projekti koji su tada doveli do neslućenih ubijanja i razaranja i dalje žive i djeluju. Kako se trebamo nositi sa stalnim egzistencijalnim pitanjima i boriti za sigurniju i bolju budućnost?

Reisu-l-ulema: Nažalost, nadali smo se da će nakon genocida i drugih stravičnih zločina nad našim narodom devedesetih, koji su se, pravdi za volju, dešavali i ranije, ali su ovaj put počinjeni pred očima čitavog svijeta, zadokumentovani dok su se dešavali i presuđeni pred međunarodnim sudovima, svjetska ali prije svega naša regionalna javnost shvatiti o kako zlim ideologijama se radi i da će one biti poražene. Nažalost, to se nije desilo. Naprotiv, ne samo da kod onih koji su planirali, proveli i kasnije pokušavali prikriti genocid i udružene zločinačke poduhvate protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka kao naroda nije došlo do suočavanja s prošlošću, nego oni u globalnom svijetu koji se ubrzano mijenja pokušavaju naći one koji će ih u njihovim zlim namjerama podržati, kako bi, izgleda, završili posao koji nisu mogli devedesetih. Postoji plan da Bošnjaci nestanu kao narod, ili barem da ne budu politički suveren narod, odnosno da budu svedeni na vjersku manjinu na dijelu teritorije. Autori tog plana ne čine puno da svoje namjere skriju. Oni vrebaju svoju priliku, neko veliko novo globalno preslagivanje pa da ponove ono što su radili od vremena srednjovjekovne bosanske kraljevine, progona bosanskih patarena, istrage poturica i realizacije zle ideologije Načertanija,  a to je genocidni projekat uništenja  muslimana kao Drugih, a u konačnici Bošnjaka i države Bosne kao političkog okvira koji ih štiti.  Otud potreba da se veličaju ratni zločinci i njihovi politički rezultati, otud agresivna svetisavizacija i donekle ustašizacija kulturnog, obrazovnog i medijskog prostora, svakodnevno ponižavanje, ismijavanje i dehumanizacija Bošnjaka koje nazivaju muslimanima kao da je to pogrdan naziv, onima kojima treba sapun, i šta sve što čujemo od najviših državnika naših susjeda i komšija. Cilj ovog hibridnog rata je održati zlu ideologiju živom, dok se ne ukaže povoljna prilika da ta mržna koju svakodnevno siju ne postane gorivo nekog novog sukoba i ne daj Bože novog genocida. Sve ovo nas s razlogom zabrinjava kao narod i kao Zajednicu vjernika. Islamska zajednica se ne miješa u politiku, niti to želi, ali dijeli strahove svojih pripadnika i ja kao reisu-l-ulema imam obavezu da o tim strahovima javno progovorim.

Ramazanske novine: Mnogi međunarodni faktori uključeni su na razne načine u našu političku i društvenu stvarnost. Vi skoro svakodnevno s njima razgovarate i upoznati ste sa stajalištima međunarodnih zvaničnika naspram Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Šta bi nama trebali biti prioriteti u djelovanju u svakodnevnici kao i strateški ciljevi dugoročno gledano?

Reisu-l-ulema: Snažne nacionalističke politike naših susjeda u Bosni i Hercegovini i okruženju, te njihove veze sa nekim režimima koji ne baštine ono što nazivamo evropskim vrijednostima nas s razlogom brinu. Ne možemo se praviti da to ne vidimo i ne čujemo i ne možemo se opustiti dok ne budemo sigurni da smo kadri odlučivati o svojoj sudbini, da imamo svoju građansku političku volju koju možemo pretočiti u odluke i da imamo mehanizme kojima ćemo se moći zaštititi u slučaju da oni koji svoju mržnju i prijezir prema nama ne kriju, odluče ponovo krenuti u neku novu agresiju i ne daj Bože genocid. Mislimo da je to prioritet ove generacije i da moramo uraditi više kako bi se naši strahovi čuli, kako bi naši prijatelji u svijetu ali i među našim komšijama, prije svega Srbima i Hrvatima, shvatili šta mi to želimo.

Ramazanske novine: Svi primjećujemo da nam se porodice smanjuju, a neke i nestaju. Sve je manje rađanja i, uz primijetno iseljavanje mlađe populacije, stalno se smanjuje broj stanovništva i istovremeno postajemo društvo starih. Smatrate li ovo usudom našeg i drugih društava i da li bismo mogli nešto učiniti da to promijenimo?

Reisu-l-ulema: Ovo je nažalost problem i izazov s kojim se susreću sva evropska društva, a u posljednje vrijeme i sve više država u svijetu, čak i na istoku gdje to doskora nije bio problem. Ali to ne znači da se ovim problemom ne treba baviti. Naprotiv, to ukazuje da sve politike u našem društvu trebaju u prioritet staviti zaštitu porodice, blagostanja mladih, djece, porodilja, porodica sa djecom. Politike se trebaju oblikovati da ih se ohrabruje da im se pomaže.

Može se tu jako puno uraditi kada se prioriteti pravilno poredaju. Pogledajmo samo za koje programe se izdvajaju sredstva iz budžeta, šta to svakodnevno država pomaže i podržava i biće nam svima jasno da li smo stvarno uradili sve što možemo kako bismo povećali natalitet i osigurali mladima perspektivu da žele ostati, raditi i zasnovati svoju porodicu u svojoj domovini, gradu ili selu u kojem su rođeni.

Mi kao zajednica, kao imami i ulema možemo pomoći u tim nastojanjima, ali država treba napraviti ozbiljnu strategiju koja će, ako neće ovaj problem u potpunosti riješiti, makar ublažiti njegove posljedice.

Ulema treba i može učiti ljude da budu odani svojoj domovini. Da budu vezani za dom. I naš je čuveni mostarski alim Mustafa Ejubović-Šejh Jujo iz sedamnaestog vijeka još tada pisao kako bi „da nije ljubavi prema domovini, opustjeli krševiti krajevi“. Mi možemo ukazivati na mudrost našeg islamskog nauka utemeljenog na Objavi koji je porodicu i porodični život stavio u temelj društvenog i svakog drugog života. Ali sve to neće biti dovoljno ako državi kao građani ne nametnemo ove prioritete kako bi se sistematski njima počela baviti.

Ramazanske novine: Mjesec ramazan je za Vas kao vrhovnog poglavara Islamske zajednice posebno izazovan zbog mnogih aktivnosti. Ipak, kao i svaki vjernik želite iskoristiti ovo blagoslovljeno vrijeme kako na ličnom planu tako i za korist zajednice. Koja su Vaša stremljenja u ovome časnom mjesecu?

Reisu-l-ulema: Svima nama su stremljena u ramazanu ista. Zaslužiti oprost Milostivog, obuzdati sebe i svoje slabosti i ohrabriti sebe da se bude na usluzi ljudima. Pogledajte samo kako su strukturirani ramazanski obredi i naši postupci u ramazanu i mnogo šta će nam o njegovoj prirodi biti očitije. Prvo se kroz post i druga odricanja učimo samokontroli, osamljujemo se i povlačimo iz društva, ostajemo što duže nasamo sa sobom i sa svojim Stvoriteljem da bismo se onda pred sami Bjaram vratili u društvo jači i odlučniji kroz izdvajanje zekata kao izraza naše svijesti o zajednici i našim zajedničkim potrebama na koje trebamo odgovoriti, kroz sadakatul-fitr i svijest o tome da treba pomoći slabijeg. Ono što je počelo kao ibadet osamljivanja i povlačenja nije rezultiralo otuđenošću i odrođenošću od svijeta i života. Naprotiv, kuliminiralo je kolektivnom pobožnošću kroz noćne namaze koji dolaze nakon dugih dana posta i, na kraju, ramazana, kroz radost Bajrama i zajedništva. U ovome je sazdana čitava filozofija islamskog života. Mjera i odmjerenost u svemu. Traženje sklada između duhovnog i materijalnog, ovog i onog svijeta, ličnog i kolektivnog. Zato molim Uzvišenog da nam svima podari da ispostimo mjesec ramazana u miru, sigurnosti i pokornosti Njemu i da nam omogući da osjetimo sve blagodati ovoga blagoslovljenog mjeseca.

Ramazanske novine: Cijenjeni reisu-l-ulema, hvala Vam na razgovoru i neka Vam je mubarek ramazan!

Intervju je dostupan na linku. 

Podsjećamo, novine su besplatne i dostupne su u svim tuzlanskim džematima, a elektronsko izdanje novina možete preuzeti na istom linku.

(Preporod.info)