Počeo proces: Rusija pred Hagom, Srbija šuti

U Hagu, pred Međunarodnim sudom pravde, danas je počeo proces po tužbi Ukrajine protiv Rusije. Ruski ambasador u Holandiji obavijestio je Sud da Ruska Federacija neće iznositi svoju argumentaciju i učestvovati u procesu. 

Ukrajina je Međunarodnom sudu pravde podnijela tužbu protiv Rusije nakon invazije Moskve na tu zemlju, koja traje 12 dana.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 27. februara da je zemlja podnijela zahtjev najvišem sudu UN-a u Hagu. 

- Rusija se mora smatrati odgovornom za manipulisanje pojmom genocida da bi opravdala agresiju - rekao je Zelenski. On je zatražio da Sud odmah naredi Rusiji da obustavi svoju invaziju i da zemlja očekuje da će suđenje početi već sljedeće nedjelje. 

Tužilac Karim Khan saopštio je 28. februara da istragom namjerava da obuhvati sve nove navode o ratnim zločinima koji spadaju u nadležnost njegove kancelarije, "bez obzira na to koja ih je strana počinila na bilo kojemdijelu teritorije Ukrajine". 

Žestoki ratni udari na Ukrajinu su u toku, uprkos potezima Haga, ali i današnjeg sastanka delegacija zaraćenih strana. Iako Moskva tvrdi da su mete vojni objekti u cilju "demilitarizacije", snimci i slike iz ukrajinskih gradova ukazuju na suprotno. Od početka invazije pogođeni su stambeni i drugi civilni objekti, a Kijev i drugi gradovi broje žrtve, među kojima, kako javljaju mediji s terena, ima i djece. 

O procesu tužbe protiv Rusije, koja je tema dana brojnih stranih i domaćih medija, u Srbiji se ništa ne piše. Kao da se to ne dešava. Rata ima, tako izvještavaju, Rusi zauzimaju zemlju, ali nema ništa o zločinima koji su proistekli iz ruskog krvoprolića. 

Takav ignorantski odnos ne čudi kada je Srbija u pitanju. Ovaj Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je tokom svog mandata od 1993. do 2017. godine, optužio više od 160 ljudi na svim stranama u ratu (Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska), od kojih je 90 osuđeno. 

Za najteži zločin genocida u kojem je jula 1995. u Srebrenici u Bosni i Hercegovini ubijeno više od osam hiljada bošnjačkih civila, na najvišu kaznu, doživotni zatvor, osuđeni su bivši komandant, na teritoriji Bosne i Hercegovine formirane, Vojske RS-a Ratko Mladić i nekadašnji predsjednik RS-a Radovan Karadžić. 

Bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević je umro u pritvoru Haškog suda 2006. godine prije izricanja presude po optužnici koja ga je teretila za genocid i ratne zločine u ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. 

U ratovima od 1991. do 2001. godine stradalo je ukupno 130.000 ljudi, pokazuju zajedničke procjene nevladinih udruženja iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova koje dokumentuju zločine. Izbjegli su i raseljeni milioni. Zločini srpskih snaga na Kosovu pokrenuli su 1999. godine intervenciju NATO-a na tadašnju Jugoslaviju. Zbog zločina nad albanskim civilima pred Haškim tribunalom osuđeni su vojni i policijski funkcioneri Srbije. 

 (A.N./Preporod.info)