Mehmedović za Preporod.info: Bosna i Hercegovina po hitnom postupku treba postati članica EU i NATO-a

Mi smo suverena, nezavisna država, članica Ujedinjenih nacija. Kao takva imamo svoju državnu granicu, svoje državne resurse koji su državna imovina i građane koji državu čine državom. Nažalost,  jedan dio Bosne je i dalje okupiran i ne priznaje ovaj važan praznik. Uvijek su se Bosanci i Hercegovci borili za svoju državu i njenu opstojnost. Prkosno i uzdignute glave sa velikim žrtvama smo je odbranili u prethodnom ratu. Sada smo jači nego ikad prije, i uz podršku prijatelja iz međunardone zajednice zajedno sa našom dijasporom činimo snagu koja se može oduprijeti svim iskušenjima.  Stoga, ova jubilarna godišnjica koju svaki Bosanac treba čestitati jedan drugom je praznik koji treba da njeguje naš patriotizam, ljubav i ponos prema onom što je naše. A to su naše avlije, naše bogomolje, naša višestoljetna ognjišta, naša mezarja, naša zemlja… naša domovina - poručio je u razgovoru za Preporod.info Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Mehmedović se za naš portal detaljno osvrnuo se na dan kad je Bosna i Hercegovina postala nezavisna i suverena zemlja, ali i na brojne probleme na koje je nailazila 30 godina od tog važnog događaja.

 - Bosna i Hercegovina je nakon referenduma 1992. godine ponovo dobila nezavisnost, ali ubrzo je započela agresija na nju, od strane Srbije, a nakon toga i Hrvatske. Izazovi kroz koje je prolazila su uzimali danak u izgradnji slobodnog društva. Rat je uzeo svoj namet, ubijeno je preko 105 hiljada ljudi, devastirana je infrastruktura, ekonomija, država i državni sistem, a što je najgore društvo je podijeljeno. Građani Bosne i Hercegovine godinama čekaju napredak funkcionalnog političkog sistema, ekonomije, vladavinu prava i efikasan sistem pravosuđa. Političari, građani, mediji, neovisni intelektualci, nevladin sektor, međunarodna zajednica - svi smo mi suodgovorni za postojeće stanje u zemlji - rekao je.

Dejtonski sporazum uspostavio je mir u Bosni i Hercegovini, njime je uveden je koncept konstitutivnosti naroda i time su se učvrstile nacionalne podjele u našoj zemlji.

- U Dejtonu je RS priznata, čime, i u nazivu i u suštini je nagrađena za svoje institucionalne genocidne zločine, što je najpogubnija mana Dejtonskog sporazuma. Strukturalni aspekt Dejtonskog sporazuma i Ustav Bosne i Hercegovine koji je proistekao iz njega dao je jednaku šansu i agresoru i žrtvi. Dejtonski sporazum je u svojim odredbama omogućio učesnicima genocida i udruženog zločinačkog poduhvata da i nakon 27 godina od potpisivanja mira svoje aspiracije prema dijelovima Bosne i Hercegovine otvoreno zagovaraju i pokušavaju realizovati. Zato se hrvatska strana i bori za izmjenu Izbornog zakona kroz izmjenu teriorijalnih izbornih jedinica. Podržavanjem takvih politika od strane međunarodne zajednice konačno bi se realizovali ratni ciljevi na Balkanu. Mi druge mogućnosti nemamo, nego moramo ostati ustrajni do kraja, tako da nema popuštanja politikama kojima je presudio međunarodni sud, za genocid i udruženi zločinački poduhvat - naveo je.

Danas kada znamo da je na našu zemlju izvršen državni udar od strane etnonacionalističkih srpskih politika, kada znamo da se raspravom o izmjenama izbornog procesa i Izbornog zakona pokušava uspostaviti treći entitet, kada su i Srbija i Hrvatska duboko zašle u suverenost i neovisnost naše države i njenih institucija savim je jasno da se sada agresori na našu državu, a uz podršku određenih činilaca iz međunarodne zajednice, žele nagraditi nakon 27 godina od potpisivanja Općeg okvira za mir u Bosni i Hercegovini, nastavio je.

- Za međunarodne zvaničnike najveći problem Bosne je korupcija, koja cvjeta u ovakvom stanju, ali ja smatram da prosrbijanska politika iz RS-a traženjem poništavanja nametnutih izmjena Krivičnog zakona kojim je zabranjeno negiranje genocida i oduzimanje državne imovine, te predstavnici HDZ BiH koji slijede politiku zvaničnog Zagreba zahtijevaju izmjene Izbornog zakona čime bi išli ka konačnom cilju, a to je uspostava, hibridnog, trećeg entiteta, su trenutno najveći problem sa kojima se suočava naša država - istaknuo je, dodavši da svi pokušaji destabilizacije države idu ka slabljenju institucija države, pokušaju oduzimanja njene imovine, te u konačnici podjeli Bosne i Hercegovine kao priznate države od strane Ujedinjenih nacija.

Mehmedović je govorio i o tome šta je  nužno da bi ova zemlja bila zaista nezavisna i po mjeri njenih građana.

- Smatram da je Bosni i Hercegovini neophodno, u što kraćem roku, organizovanje međunarodne konferencije o Bosni i Hercegovini, i to pod patronatom Ujedinjenih nacija gdje bi se definisali novi odnosi sa izraženim, ne etničkim, nego građanskim, te odredili sigurnosni sistemi prema našoj državi. Bosna i Hercegovina treba po kratkom postupku pristupiti NATO-u i Evropskoj  uniji, što bi lobiranjem omogućili prijatelji Bosne i Hercegovine iz međunarodne zajednice. Bez odlučne akcije domaćih i međunarodnih faktora neprijatelji Bosne i Hercegovine će ostati nepopustljivi - naglasio je.

Mehmedović je odgovorio i na pitanje ko nas ugrožava i kada možemo očekivati da se ovaj praznik slavi na području cijele zemlje.

- Antibosanska politika ne dolazi samo iz Hrvatske i Srbije, nego se preko nas prelijevaju razni međunarodni interesi. Ultradesničari Evrope, uticaj Kine, ruska politika prema Bosni i Hercegovini, su činioci koji još više destabiliziraju državu. Oni zdušno podržavaju fašistički projekat „Srpski svet“ čime bi se njihovi interesi veoma lako realizovali na Balkanu. Pokušaji državnih udara u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori su samo neki od dokaza koliko strane obaveštajne službe rade na Balkanu. Od strane SAD su uvedene sankcije Miloradu Dodiku, dok je Evropski parlament osudio secesionizam Milorada Dodika i pozvao Evropski savjet da uvede sankcije njemu i njegovim saradnicima. To neće doprinijeti nikakvom rješavanju globalnih problema sa kojim se trenutno suočava naša država. Ovdje su potrebne radikalne mjere, kao što je smjena određenog broja političara, oduzimanje njihove imovine, te sankcionisanje putem sudskih odluka. Sve dok pravosudne institucije ne preuzmu svoju prioritetnu ulogu, a to je zaštita države, nećemo ništa dobiti ovakvim mjerama - naglasio je.

Mehmedovića smo pitali i koliko smo daleko od EU i NATO puta.

- Naš stvarni cilj je ulazak u NATO, jer smo mi sa MAP-om već u njegovom predvorju. Poznato je da i za ulazak u NATO jedna država mora ispuniti određene zahtjeve i kriterije, ali sada mislim da je NATO-u u interesu da Bosna što prije uđe u ovu alijansu. Invazija Rusije na Ukrajinu je dokaz da i velike zemlje, ukoliko nisu opredijeljene, su uvijek potencijalni plijen ako neko ne stoji iza njih. Nažalost svijet ponovo ide u blokovsku podjelu. Što se tiče Evropske Unije sadašnje stanje nije nimalo ohrabrujuće kada je riječ o članstvu. Mi moramo ispuniti 14 zahtjeva EU koji su ogroman posao za naš državni aparat koji ne funkcioniše. Sadašnje stanje u državi, kao i globalna sigurnosna politika mi ne daju preveliku nadu da ćemu uskoro biti članice ove zajednice. Smatram da će postizborna koalicija ove godine biti formirana upravo na bazi EU 14, tj. ispunjenje uvjeta za članstvo u EU. Međutim, naša opredjeljenost je evropski put, a put NATO-a je započet i mi se nadamo da će članice zaobići uobičajene procedure kako bismo što prije ušli u ovu alijansu - smatra.

S Mehmedovićem smo razgovarali i o aktuelnoj situaciji u Ukrajni. Munjeviti rat koji je Putin izveo na Ukrajinu je svojevrstan udar na savremenu civilizaciju, koji ćemo pamtiti kao udar na Evropu i njene civilizacijske vrijednosti u 21. stoljeću, smatra Mehmedović.

- Ova invazija Rusije na nezavisnu i suverenu Ukrajinu nas Bosance je vratila 30 godina unazad, u naša sjećanja, stradanja, umiranja, ranjavanja… Na dan kada je Rusija napala Ukrajinu zaplakale su mnoge majke, žene, kćerke, sinovi Bosne. Sve je isto, isti način, isiti cilj, isti neprijatelj. Kao i prije 30 godina i u ovoj predigri koju je vodila Rusija su se iskoristile sve uglađene diplomatske metode. Putin je kao pravi KGB-ovac odglumio svim pregovaračima da želi „nagodbu“, a ne rat, a svo vrijeme je već imao scenarij za rat koji sada bukti. Jasno je upozorio strane zemlje da se ne miješaju u njegovu tekuću invaziju na Ukrajinu, rekavši da bi to moglo dovesti do „posljedica koje nikada nisu vidjeli“ - rekao je on.

Dok se Ukrajinci bore svim sredstvim za svoju zemlju i za svoje civilno stanovništvo, nastavio je Mehmedović, Bosanci i Hercegovci koji Bosnu i Hercegovinu drže u srcu kao svoju domovinu vide kako je ovo identična situacija sa ratom u Bosni.

- Dvije ukrajinske regije gdje žive i Rusi, Donbas i Lugansk su tražile vojnu pomoć Rusije kao samoproglašene države. Putin je istakao da se odlučio na vojno djelovanje, te je naglasio da će tražiti „demilitarizaciju“ i „denacifikaciju“ Ukrajine.  Sve me to podsjeća na nepriznatu RS u ratu i na SAO Krajinu u Hrvatskoj. Kako bi pojasnio upad u Ukrajinu Putin je iskoristio i zločin genocida i nezavisnost Kosova potpuno izvan konteksta da bi opravdao svoj vojni pohod na suverenu državu. Zato bi nama sada konačno trebalo biti jasno šta se krije iza Vučićevog i Dodikovog negiranja Inckovog zakona o genocidu, legaliteta novog Visokog predstavnika, insistiranja na Bosni i Hercegovini kao „ustaškoj državi“ (denacifikacija Ukrajine) teze da je RS osnovana kako bi se spriječio genocid nad Srbima?! („osmogodišnji genocid kijevskog režima“), traženja da se na RS primjene isti standardi kao u slučaju priznavanja Kosova, povlačenje iz državnih institucija i neustavnog „vraćanja“ nadležnosti sa državnog na nivo RS. Sada su jasnije i koordinirane akcije Hrvatske i HNS-a sa potezima NSRS. Sve je to predložak za realizaciju scenarija u Bosni i Hercegovini sličnom ukrajinskom uz manje eksplozija i krvi, ali napisanog uz pomoć, već sada, krvave ruke iz Kremlja pod budnim okom Pravoslavne crkve. Vidjeli smo ovih dana katoličke hodočasnike iz Ukrajine u Međugorju, a na vijestima vidimo kako  muslimanski vojnici iz Čečenije u službi Putina u ruskim snagama idu na Ukrajinu. Sjetimo se i ukrajinske ikone koju je Dodik poklonio Lavrovu. Ništa to nije slučajno! Sve što danas vidimo u Ukrajini je jedan haos koji se veoma lahko može preliti preko ukrajinske granice u tren oka - naglasio je.

Za kraj, pitali smo i kako će se ova situacija reflektirati na Balkan i na našu zemlju i koje su to moguće posljedice po Bosnu i Hercegovinu, kako ekonomske, tako i  političke, s obzirom na veze Dodika sa Putinom.

- Ova se situacija odrazila na cijeli civilizacijski svijet, tako da je ovaj rat i bosanski problem. Ovaj rat trenutno ugrožava stabilnost cjelokupne istočne Evrope, ali i stabilnost zapadnog Balkana. Sada se Evropska Unija mora definitivno odrediti  spram ulaska u Uniju Albanije i Sjeverne Makedonije, a Kosovo bi trebalo dobiti viznu liberalizaciju. Dodik uz otvorenu podršku Srbije i Rusije poduzima sve korake koji bi RS vodili ka izdvajanju iz ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Zato bosanske snage moraju tražiti hitan sastanak sa zemljama KVINT-e, NATO-a, EU i članica PIK-a kako bi upozorile na ono što vrlo moguće slijedi u Bosni kao nastavak ruske, odnosno srbijanske politike putem svojih satelita u Bosni i Hercegovini koji se nalaze u redovima SNSD-a i HDZ-a, a koji se potpuno opredijelio za beogradsku, odnosno rusku politiku prema našoj zemlji. Međunarodna zajednica treba da posveti posebnu pažnju zapadnom Balkanu u kojem ruski režim podržava srpske i hrvatske velikodržavne projekte, a naročito u Bosni i Hercegovini - poručio je Mehmedović.

(A.N./Preporod.info)