Međunarodni dan maternjeg jezik: Kada je u pitanju bosanski jezik, Mostar je najbosnaskiji grad

Međunarodni dan maternjeg jezik: Kada je u pitanju bosanski jezik, Mostar je najbosnaskiji grad

Međunarodni dan maternjeg jezik u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BZK) Preporod, Gradsko društvo (GD) Mostar, obilježen je kratkim predavanjima bosanskohercegovačkih književnika Hadžema Hajdarevića, Nusreta Omerike i Adnana Džolote.

Govorili su o historijatu, fenomenu i funkciji jezika u kulturi i bosanskohercegovačkoj književnosti.

- Jako je važno baš u Mostaru biti za svjetski dan maternjeg jezika, jer je Mostar dao veliki broj pisaca koji su u različitim vremenima stvarali na bosanskom jeziku. U Mostaru je važno biti zbog Hamze Hume, Svetozara Ćorovića, Alekse Šantića, Alije Kebe..., pisaca koji su stvarali na orijentalnim jezicima, naše alhamijado tradicije, velikih alima. Mostar je mjesto gdje su rado svraćali promotori jezičkih vrijednosti, poput Alije Isakovića i drugih, tako da je Mostar, kada je u pitanju bosanski jezik, možda najbosnaskiji grad u Bosni i Hercegovini - kazao je Hajdarević.

Stoga, smatra on, koliko god političari pokušavali zasjeniti i obezvrijediti kulturne vrijednosti, jezičke specifičnosti i raskoš, u tome neće uspjeti. 

Obilježavanje međunarodnog dana maternjeg jezika, kako je to primijetio Omerika, samo je jedan od povoda da se kod mlađih generacija probudi ljubav prema bosanskom jezičkom nasljeđu.

- Nemamo mi potrebe dokazivati da bosanski jezik postoji. Kroz historiju mi na osnovu dokumenata pratimo njegov kontinuitet od Konstantina filozofa 1300. preko osmanskog carstva pa sve do naših dana - podsjetio je.

Odnos Mostara i Mostaraca prema jeziku ilustrirao je zahtjevom gradonačelnika Mostara Kapetanović na sjednici Skupštine kada je prekinuo austrougarskog činovnika Štadlera i rekao mu: „Mi smo u Bosni i ovdje se govori bosanski. Molim vas govorite bosanskim jezikom da vas svi možemo razumjeti“.

U programu obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezik poeziju iz objavljenih zbirki izlagača čitali su učenici Karađoz-begove medrese i Srednje građevinske škole.  

(Hasan Eminović/Preporod.info)

 

Podijeli:

Povezane vijesti