450 godina Gazi Turali-begovog vakufa

Tačno je 450 godina Gazi Turali-begovog vakufa u Tuzli, vakufa koji je temelj razvoja Tuzle kakvu danas poznajemo. Hafiz Ahmed Huskanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Tuzla u razgovoru za Preporod.info kaže da je vakuf kao materijalna zadužbina omogućio muslimanima da u različitim društveno-političkim sistemima, ne samo opstanu i prežive već i da osnivaju, unaprijede i ostave vrijedne materijalne i kulturne tragove svog postojanja na ovim prostorima.

- Motiv i poticaj svi mi, kao i naši časni prethodnici, imamo u kur'anskom pozivu: „Primjer onih koji troše svoj imetak na Allahovom putu je kao primjer jednog zrna iz kojeg nikne sedam klasova a u svakom klasu ima stotinu zrna, Allah povećava kome hoće, Allah je neizmjerno dobar i zna sve. One koji troše imetke svoje na Allahovom putu, a onda ono što potroše ne poprate prigovaranjem i uvredama, čeka nagrada u Gospodara njihova, - ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati“ – govori hafiz Huskanović.

- Vakuf je, nastavlja hafiz Huskanović, ispit naše duhovne zrelosti, našeg vjerovanja i iskrenosti, uvjerenja da sve što imamo, uključujući i naš život i postojanje, pripada samo Bogu svemogućem. Vakufi koji i dan-danas nastaju u mjestima našeg boravka i življenja u našim gradovima i džematima dokaz su naše civilizacijske snage. To su temelji uspjeha naših budućih generacija koje nadolaze. Za nas, kao i naše prethodnike vakife kroz stoljeća prije nas, nagrada je čvrsto uvjerenje da će naša dobra djela nadživjeti i nas i naše prolazne živote.

Nemjerljiv doprinos

Urbanom, ekonomskom i kulturnom razvoju grada Tuzle najviše doprinosi poznati vakif Gazi Turali-beg, njegov vakuf i objekti koje je on izgradio oko 1572. godine.

- Njegov doprinos je nemjerljiv, jer je sa svojim vakufskim objektima urbanizirao grad infrastrukturno, izgradio hamam, javno kupatilo, izgradio vodovod i doveo pitku vodu u grad jer bunari u užem gradskom području nisu imali pitku vodu (voda je bila slana), izgradio gradske kaldrme i sl. Obezbijedio je ekonomske pretpostavke za razvoj Tuzle sa izgradnjom 38 dućana koji su davani u najam, pod zakup te osiguranjem novčanih sredstava u iznosu od 300.000 dirhema srebrenog novca, što je preračunato u zlato iznosilo 2.286 grama. Navedena sredstva su bila namijenjena za razvoj privrede, prvenstveno zanatstva i trgovine. Uslovi koji su navedeni da bi se mogao koristiti ovaj novčani vakuf jasno ukazuju da je primarni cilj bio poticaj i razvoj lokalne privrede i društva – govori Huskanović.

Hafiz Huskanović ističe da je najveći broj svojih zadužbina Turali-beg ostavio u Tuzli. Na prvom mjestu je to džamija koja je i jedina ostala od svih njegovih zadužbina. Izgrađena je 1572. godine što je vidljivo iz natpisa nad ulaznim vratima. Džamiju Turali-bega zovu još i Poljska džamija, jer se nalazila u polju izvan zidina gradske tvrđave.

- Turali-beg je u Tuzli uvakufio i trideset osam dućana, zatim hamam koji je imao dvije prostorije, dva halvata, za kupanje. Turali-beg je izgradio ovaj hamam i doveo vodu iz rijeke Soline naročitim vodovodom. Han je izgradio, također u čaršiji. Slana voda je jedan vid vakufa Turali-bega, naravno karakterističan za grad Tuzlu. Slana vrela u Tuzli su bila u vlasništvu države. Kako je Turali-beg mogao doći do ove četvrtine vlasništva, koje je uvakufio, ne zna se, ali najvjerovatnije je to dobio kao poklon od države - ističe hafiz Huskanović.

Uništavanje vakufa

Ipak, ni Gazi Turali-begov vakuf nije zaobišla sudbina koja je zadesila i mnoge druge vakufe u Bosni i Hercegovini. Devastacija i uništavanje vakufske imovine intenzivirano je u vremenu socijalizma, kazuje hafiz Huskanović, naročito je to izraženo u vremenu od 1945. do 1959. godine. Zbog toga je 1958. godine i ugašena Vakufska direkcija Bosne i Hercegovine kao ustanova koja nije imala potrebe za postojanjem, jer je vakufska imovina bila gotovo sva opljačkana. Osiromašenjem Islamske zajednice putem udara na vakufe smišljeno se radilo na ateiziranju društva, jer se vjerovalo da će vjerske zajednice potpuno isčeznuti kad presuše izvori materijalnih prihoda.

- Rješenjem iz 1946. godine od Turali-begova vakufa iz Tuzle bez ikakve odštete oduzete su nekretnine (zemljište) u iznosu od 780.660 m2. Oduzete nekretnine se odnose na 66 zasebnih katastarskih čestica, a riječ je o oranicama, šljivicima i šumama, gdje dominiraju po ukupnoj površini oranice. Ovom odlukom, radi izdržavanja džamije i mekteba, ostavljene su zemljišne površine ovom vakufu u ukupnoj površini od 156 dunuma i 370 m2 - ističe Huskanović.

Hafiz Huskanović govori da je karakteristično, kada je u pitanju oduzimanje zemljišta od Turali-begova vakufa, da se u ovom slučaju nisu ispoštovale ni odredbe tadašnjeg Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji. Naime, u skladu sa odredbama Zakona o agrarnoj reformi za izdržavanje vjerskih ustanova, država je bila u obavezi ostaviti najmanje 100 dunuma zemlje, a ukoliko je vjerska ustanova proglašena ustanovom historijskog značaja, istoj se ostavljalo do 300 dunuma obradive zemlje i šume.

- Da se državne institucije nisu pridržavale ove odredbe pokazuje primjer eksproprijacije zemljišta Turali-begova vakufa, jer je Turali-begova džamija bila proglašena ustanovom većeg značaja i veće historijske vrijednosti. Suprotno tome, Okružna agrarna komisija je odlučila da je za izdržavanje džamije i mekteba Turali-begova vakufa dovoljna količina od 156 dunuma – kaže Huskanović.

On govori kako su na udaru države bile i druge nekretnine Gazi Turali-begovog vakufa, a posebno zgrade i drugi brojni građevinski objekti. Uzurpacijom nekretnina ovog vakufa urušene su brojne vrijednosti imovinskog, ali i kulturno-vjerskog karaktera u Tuzli.

- Možemo kazati da današnja nova Tuzla najvećim dijelom leži na vakufskoj zemlji, a dobrim dijelom na nekretninama Turali-begovog vakufa u Tuzli. Od svih vakufa u Tuzli do 1959. godine je oduzeta 61 zgrada, a sve su bile izgrađene na gradskom građevinskom zemljištu u površini 19.654 m2. Od svih oduzetih vakufskih zgrada i objekata jedino je vraćena zgrada vakufa Ahmed-bega Zaimovića kod Jalske džamije - kaže na kraju razgovora za Preporod.info hafiz Huskanović.

(Alem Dedić / Preporod.info)