”Krug 99”: Bosne i Hercegovine je bilo i bit će je
U nedjelju je u online formatu održana sesija Nezavisnih intelektualaca ”Krug 99”, a o temi ”Nacionalna sigurnost i državna kriza Bosne i Hercegovine” govorili su prof.dr. Izudin Hasanović s Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli i Đuro Kozar, novinar i publicista, javlja Anadolu Agency (AA).
U uvodnoj riječi predsjednik ”Kruga 99” Adil Kulenović rekao je kako je današnja tema preteška, a naše moći ograničene.
- Ipak, izbjegavati govor o njoj, danas i ovdje, bio bi poraz našeg ljudskog, našeg građanskog, našeg državljanskog dostojanstva. Ako ništa više, bar da se današnjom raspravom senzibilizira javnost na otpor pred rastućim opasnostima - rekao je Kulenović.
Smatra kako se u sretnijim državama teme nacionalne sigurnosti tretiraju kao teme od najvećeg državnog značaja.
Govorio je o realpolitičkim faktorima, prije svega, političke i moguće još otvorenije sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini te sredstvima, metodama i snagama za njeno predupređenje i deeskalaciju.
- Prvo, nedovršena ratna i puzajuća poslijeratna i uporna institucionalna strategija urušavanja bosanske države eskalira. Sadejstvo snaga i otvorenog i mimikrijskog separatizma su na djelu i pod direktnom auspicijom velikodržavnih aspiracija i Srbije i Hrvatske - rekao je Kulenović.
Kao drugo naveo je da Dejtonsko ustavno uređenje ima kapacitet i integracije i dezintegracije države.
- Dominantno tumačenje koncepta tzv. konstitutivnosti, odnosno konstituentnosti naroda pokazalo se faktički kao ključni instrument etnonacionalizma i separatizma, diskriminacije i kršenja elementarnih ljudskih i građanskih prava i sloboda - rekao je on.
Dodao je i kako postdejtonsko uništavanje oružanih kapaciteta zemlje u aktuelnom vremenu rušenja ustavnog poretka i potencijalnog nasilja, u efektu može da ima rezultat kao i u vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu kada je donesen embargo na uvoz oružja u Jugoslaviju, sa tragičnim efektom samo na poziciju snaga odbrane Bosne i Hercegovine.
- Propala reforma policije u Bosni i Hercegovini od prije 15 godina sada eskalira daljim namjerama urušavanja nacionalne sigurnosti oduzimanja i otimanja nadležnosti policijskim agencijama, sudstvu i tužilaštvu - smatra Kulenović.
Istakao je i kako naglašeno očekivanja državotvornih političkih elita na sprečavanju državnog udara i rušenja ustavnog poretka samo snagom demokratskih institucija i pravne države sve više liče na izraz nemoći, nego produktivne i realistične strategije očuvanja nacionalne sigurnosti i stabilnosti države.
- Očekivati je eskaliranje građanskog nezadovoljstva koje će prerasti u snagu unutrašnjeg otpora i internacionalnog sadejstva protjeranih, raseljenih i iseljenih građana kojima je Bosna i Hercegovina, kakva god, jedini siguran oslonac i temelj - rekao je Kulenović.
Dodao je kako većina stanovništva Bosne i Hercegovine ne zastupa ideje ”rezervne domovine“, niti je bilo kome u Bosni i Hercegovini nameću.
- Ta energija mora biti kanalisana u kategorijama vrijednosti države po uzoru na bilo koju evropsku, a iskazivanje transparentne odlučnosti kao nužan izbor - zaključio je Kulenović.
Hasanović je tom prilikom kazao kako kao jedna od temeljnih ljudskih funkcija sigurnost ima cilj očuvati i razviti vrijednosti.
Dodao je kako su vrijednosti su predmet i cilj sigurnosti, iz razloga što su one izložene ugroženostima koje prate čovjeka i njegovu društvenu i prirodnu okolinu, društvenu i državnu zajednicu u svakom trenutku i na svakom mjestu.
- Upravo ta činjenica daje sigurnosti, posebno nacionalnom kao najvažnijem nivou sigurnosti, status temeljne životne funkcije - rekao je Hasanović.
Dodao je kako kada je u pitanju nacionalna sigurnost Bosne i Hercegovine kao nepobitne uzroke izazivanja društvene krize predstavlja nepostojanje strategije nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine koja bi sadržajno, funkcionalno i metodološki bila primjeren dokument u ovakvom sigurnosnom okruženju i koja bi realno sadržavala ciljeve, sredstva, kapacitete kojima raspolaže Bosna i Hercegovina i načine realizacije.
- Sistemska politička korupcija također predstavlja jedan od najozbiljnijih oblika ugrožavanja nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine. Sistematična politička korupcija kao forma patologije demokratije kontinuirano je dominantan oblik upravljanja Bosnom i Hercegovinom, dominantan oblik društvenih odnosa, funkcionisanja ekonomskog sistema, osvajanja vlasti i održavanja na vlasti - rekao je Hasanović.
Dodao je kako takav model nije rezultirao samo pljačku bh. države i bh. društva, već su nepotizam, prljavi partikularni interesi i uticaj i trgovina tim uticajima doveli do bitnih deficita institucionalnih kapaciteta uključujući institucije sigurnosti.
Kozar je rekao kako smo svjedoci da se nalazimo u velikoj političkoj krizi, najvećoj poslije Dejtona.
- Izlaza još ne vidimo, ali propasti nećemo. U to sam siguran. Bosne i Hercegovine je bilo, ima je sada i bit će je ubuduće unatoč i usprkos anti-državnim odlukama NSRS koja sebi uzima za pravo da se miješa u državne prerogative Bosne i Hercegovine i koja hoće pošto-poto da od entiteta napravi državu u državi. Mislim da će se na kraju slomiti zub onih koji na tome uporno insistiraju i koji na tome grade svoju političku karijeru - rekao je Kozar.
Smatra kako član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ”ide sada koliko hoće, ali neće dokle hoće“.
- Njega treba u tome što hitnije spriječiti kako ne bi donosio dalje teške posljedice po državu, a najviše po svoj narod, jer on srpski narod vodi u ambis, on od srpskog naroda pravi remetilački faktor ne samo u BiH nego i Balkanu i šire - smatra Kozar.
Kozar je dodao kako se točak historije ne može vraćati na ono što je bilo prije dvadesetak godina i više godina, ma koliko neko to želio, ali isto tako i da se neke stvari koje su se dogodile ne mogu posmatrati kao da ih nikad nije bilo.
Smatra kako presudnu ulogu u svemu ima visoki predstavnik, koji ima sva prava, legitimno je postavljen i ima svoje nadležnosti i ovlasti te može poduzimati sve što bi trebalo da se ne krši Dejtonski sporazum u kojem je navedeno da se Ustav može nadograđivati kad oba entiteta daju saglasnost.
Rekao je i kako je vraćanje na ono što je bilo 1995. godine porazno i neprovodivo.
Istakao je i kako se ne može praviti ”entitetska vojska“.
- Od čega bi je napravili? Oni misle da je to igračka. Vojska je skupa, a ako se nadaju da će dobiti podršku u tom smislu iz Srbije, onda se varaju. Neće Srbija ući u rizik da pravi vojsku u drugoj državi - smatra Kozar koji je kazao kako nema šansi da se ”ta vojska napravi u entitetu RS“, a drago mu je i što se i u Banjaluci to pitanje sve manje pominje.
(Preporod.info)
