Prijem povodom obilježavanja 450 godina Gazi Turali-begovog vakufa: Velikan naše prošlosti

Medžlis islamske zajednice Tuzla jučer je, u prostorijama ovog medžlisa u Tuzli, organizovao press konferenciju za medije povodom obilježavanja 450 godina Gazi Turali-begovog vakufa u Tuzli, čime je počela manifestacija "450 godina Gazi Turali-begovog vakufa u Tuzli".

Muftija tuzlanski, dr. Vahid-ef. Fazlović, upriličio je u petak, 11. februara 2022. godine, prijem povodom obilježavanja 450 godina Gazi Turali-begovog vakufa.

Skupu su prisustvovali reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Husein-ef. Kavazović, predsjednik Sabora IZBiH, Safet Softić, potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS, Ramiz Salkić, ministar za izbjeglice i raseljena lica FBiH, Edin Ramić, premijer Tuzlanskog kantona Kadrija Hodžić, gradonačelnik Tuzle, Jasmin Imamović, gradonačelnik Brčko distrikta Esed Kadrić,  glavni imam i predsjednik MIZ Tuzla, hfz. Ahmed-ef. Huskanović i drugi gosti.

Sjećanje na velikana Turali-bega

Gostima se u uvodu obratio muftija tuzlanski, dr. Vahid-ef. Fazlović.

- Prisjećamo se danas velikana iz naše prošlosti, Bošnjaka, Tuzlaka, po njegovom nesebičnom djelu. Pored toga što je sve lijepo kazano o Turali-begu, vidi se čist i bistar nijjet. Zato nas njegovo djelo inspiriše i želimo da to prenesemo u naš narod i naše okruženje. Naročito smo ponosni na Turali-begovu džamiju, kao i na sve ostale vakufe. Počastili ste nas što ste danas ovdje. Naročito se zahvaljujem našem reisu-l-ulemi, Husein-ef. Kavazoviću. On je, kako to i on voli reći, jedan od nas. Mi kažemo da je on doslovno jedan od nas, jer ga jako dobro poznajemo i kao insana i kao čovjeka. Hvala Allahu da imamo ispred nas ljude dostojne povjerenja i spremnosti da obave zadaće, kako to čini reisu-l-ulema. Mi smo odgovorni za naše vrijeme - rekao je danas tokom svog obraćanja muftija tuzlanski, dr. Vahid-ef. Fazlović.

Poruka reisu-l-uleme

Reisu-l-ulema IZBiH, dr. Husein-ef. Kavazović, podsjetio se danas na važnost ovog plemenitog vakufa i Gazi Turali-bega, kao i na važnost svih vakufa u BiH.

- Četiri i po stoljeća uspostave Turali-begovog vakufa bi za svaki narod bila velika godišnjica. IZBiH baštini velike tradicije i čini tu tradiciju živom, te se trudi dati smisao svemu onome što su vakifi u BiH iza sebe ostavili. Sudbina našeg naroda je usko povezana sa onim što su i sami vakufi preživljavali. U povijesti možemo pratiti kako je naš narod slabio preko vakufa koji su uzurpirani. I do dana današnjeg je veliki broj tih vakufa u rukama onih kojima nisu namijenjeni, nego u rukama onih koji su ih uzurpirali. Nažalost, još uvijek značajan broj vakufa ne služi svojoj namjeni, te nažalost, u našim sudovima i katastrima vrlo često se vakufi preknjižavaju na neke druge adrese. To sve govori da mi trebamo povesti više računa o onome što su ostavili ljudi kojih više nema. Mi, živi, danas možemo jedino govoriti u ime njih, oni više u svoje ime tu imovinu ne mogu vratiti. Prolazimo kroz teško vrijeme. Iza nas su žrtve, šehidi, logoraši, agresija na BiH, veliki broj naših silovanih majki i sestara. Ovih dana se ponovo razgovara oko nas samih, što bi naš narod rekao – stvari se oko hodžinog jorgana kreću. Ne želim da nas prepadam, nego da nas osvijestim, iako znam da smo mi toga svjesni - rekao je danas na obraćanju dr. Husein-ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.

Ko je bio Gazi Turali-beg?

Podsjećanja radi, Turali-begova vakufnama je legalizovana krajem ramazana hidžretske 979. godine (oko 15. feburara 1572. godine) vjerovatno u gradu Čačku, u Srbiji. Vakufnama Turali-bega sačuvana je u originalu i danas je dostupna i na našem jeziku.

Turali-beg je podigao niz objekata u Tuzli i uvakufio ih za održavanje džamije. On se iz tog razloga smatra začetnikom razvoja urbane Tuzle. Pretpostavlja se da je bio rodom iz Tuzle, a vršio je visoku dužnost sandžak-bega u Smederevskom, Sremskom i Zvorničkom sandžaku.

U 16. stoljeću tuzlanske džamije su stradale u požarima u kojim je, uništen veći dio naselja. Požari su bili česti, jer se so iz slanice dobijala na otvorenim ognjištima. Zahvaljujući svojoj lokaciji u polju van naselja, Turali-begova džamija nije bila oštećena u ovim požarima i sačuvala je izvorni izgled sve do 1890. godine, kada su tadašnje vlasti odlučile u blizini džamije graditi druge objekte i izvršile nasipanje i ravnanje terena oko džamije.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika ovu džamiju je prvo 2002. godine stavila na privremenu listu nacionalnih spomenika da bi 2005. godine Turali-begovu džamiju zajedno sa haremom i turbetom proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Gazi Turali-beg je u Tuzli sagradio džamiju, mekteb, han, hamam, vodovod i 38 dućana. Sve to je uvakufio zajedno s 1/4 slane vode tadašnjeg rudnika soli i velikim brojem zemljišnih parcela. Pored toga 300.000 srebrenih dirhema dao je, između ostalih svrha, i za poticaj trgovine i poduzetništva.

Administrativno-poslovni centar „Gazi Turali-begov vakuf“ smješten je nedaleko od Gazi Turali-begove džamije. U administrativnom dijelu zgrade vakufa smješteno je sjedište Medžlisa Islamske Tuzla.

(Haris Ahbabović/Preporod.info)