U medžlisima Muftijstva bihaćkog obilježen 1. februar - Dan hidžaba

Prvi februar se obilježava kao Svjetski dan hidžaba. Odjel za brak i porodicu ovaj datum obilježava kroz promociju i predstavljanje hidžaba kao vlastitog opredjeljenja žene muslimanke da postupi shodno Božijem imperativu i vlastitoj volji i svoj način odijevanja prilagodi lijepom stilu i pristojnom načinu odijevanja.

Medžlisi Muftijstva bihaćkog su organizirali brojne programe i ponudili široj društvenoj zajednici cjelovitu priču o hidžabu realizirajući brojna predavanja, ulične šetnje, podjele prigodnih poklona, organiziranje različitih druženja sa prigodnim programima.

- I prethodnih godina smo obilježavali 1. februar, Svjetski dan hidžaba, ali ove godine je to bilo na poseban način. Ove godine smo imali raznovrsne programe i kreativne aktivnosti, što je naišlo na oduševljenje svih korisnika ovih aktivnosti koje su realizirane. Hidžab kao vjerski propis je najvidljiviji vizuelni identitet žene muslimanke. Obaveza nošenja hidžaba kod žene muslimanke ne bi trebala biti ograničena na mjesto i vrijeme, nego kao cjelodnevni sastavni dio odječe proizišao iz vjerskih propisa o pristojnoj odijevanju  – izjavila je mr. Šuhra Terzić, koordinatorica Odjela za brak i porodicu Muftijstva bihaćkog.

Cjelodnevni program je održan u Bosanskoj Krupi, gdje je upriličena šetnja i fotografisanje na Gradskom trgu, kao i predavanje u Gradskoj džamiji. Predavač je bila profesorica Islamske vjeronauke Elvedina Mušić. Predavanje za žene u Cazinu i Prijedoru je održala mr. Šuhra Terzić, dok je predavanje u Sanskom Mostu održala prof. Najka Hasanbegović. U Bosanskom Petrovcu je organiziran prigodan program uz prezentacije i iskustva žena sa hidžabom. U Bužimu je upriličena ulična podjela prigodnih poklona, sastanak koordinatorica džemata u Medžlisu IZ Bužim i zajednički ručak.

Jedna posebna aktivnost je realizovana i u Velikoj Kladuši. Pored izvedbe ilahija i kasida, te prigodnih obraćanja, upriličena je prezentacija raznih načina pokrivanja mahramom koju je predstavila prva hidžab artistica u Bosni i Hercegovini Dženita Mulahmetović. Ona je na praktičan način pokazala prisutnim ženama načine pokrivanja, te im govorila o brojnim kombinacijama koje trebaju koristiti prilikom odijevanja hidžaba.

- Posao hidžab artistice jeste da stilizira mahramu na drugoj osobi, tj. da uskladi odjevnu kombinaciju te osobe i da to izgleda posebno. Ovim poslom sam se počela baviti prije dvije godine i u prvi mah je to bio hobi, dok je sada to ozbiljniji vid posla. Ove godine sam imala priliku boraviti u Krajini gdje sam imala priliku održati radionicu o stiliziranju mahrame i bilo mi je zadovoljstvo da ženama koje su pokazale interes za hidžabom pokažem neke jednostavnije načine pokrivanja, koji će im biti dodatni motiv da se što prije odluče na ovaj potez. Kroz komunikaciju sa ženama sam primijetila da se mnoge koje razmišljaju o hidžabu pribojavaju da neće znati stavljati mahramu i da im neće lijepo stajati. Kroz ovu radionicu sam, također, predstavila što jednostavniji način odijevanja hidžaba u kojem će se žena osjećati komotno i nositi ga sa velikim zadovoljstvom  – istakla je Dženita Mulahmetović.

Centralni program ove godine je održan na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, gdje je pored hora studenata Islamskog pedagoškog fakulteta i prezentacije o uspješnih ženama sa hidžabom, svoje iskustvo podijelila i dr. Zuhal Sancakli Hodžić, ljekar porodične medicine koja je zbog nošenja hidžaba bila primorana napustiti Tursku krajem prošlog stoljeća, te nastaviti svoj studij medicine na Univerzitetu u Sarajevu, a kasnije i ostati u Bosni i Hercegovini.

- Povodom svjetskog dana hidžaba pozvana sam da govorim o iskustvu generacije kojoj pripadam. Od 1997. godine je nošenje hidžaba zabranjeno na univerzitetima i javnim ustanovama u Turskoj. Uprave tih javnih ustanova su usmenim, zatim i pismenim, a vrlo često i nasilnim putem sprečavali naš ulazak sa hidžabom. Moram priznati da je to bilo veoma traumatično iskustvo. Natjeralo nas je da moramo birati između toga da nastavimo školovanje i pri tome skinemo hidžab ili da prekinemo školovanje. Hidžab za nas nije bio samo tkanina koja pokriva kosu i zbog toga je dilema bila velika, a odluka o daljnjem studiranju preteška. One koje su se odlučile da studiraju, a u isto vrijeme zadrže hidžab, morale su se opredjeliti za napuštanje zemlje i nastavak studija u nekoj drugoj zemlji. S obzirom da sam porijeklom Bošnjakinja, moje opredjeljenje je bila Bosna. To mi je bila najbliža opcija, ali ni malo lahka, zbog činjenice da sam se morala odvojiti od porodice, domovine, prilagođavati se novim uslovima života, jeziku, uslovima studiranja i brojnim drugim specifičnostima. Međutim, Gospodar je na sve to poslao i olakšice i uspjela sam kao i velika većina mojih kolegica da završimo svoje studije i da se danas ponosno osjećamo i zbog svog hidžaba  – poručila je dr. Sancakli Hodžić.

Dr. Sancakli Hodžić na kraju odgovara i na pitanje da li bi slično iskustvo mogla ponovo proći, njen odgovor je svakako vrijedan poštovanja i respekta.

- Već dvadeset godina živim u Bosni i Hercegovini, gdje sam se udala i formirala svoju porodicu. Radim kao ljekar i ponosno nosim svoj hidžab. I kada bi se vratila u to isto vrijeme i kada bi opet morala proći isto, iako nije bilo lahko, moje opredjeljenje bi opet bio hidžab – konstatovala je dr. Sancakli Hodžić.

(Preporod.info)