Premijerno prikazan dokumentarni film „U sjeni minareta“: Religijski život u enklavi Srebrenica i elitocid

U Memorijalnom centru Kovači u organizaciji JU Fonda Memorijala Kantona Sarajevo i u produkciji Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, danas, 24. januara, premijerno je prikazan dokumentarni film "U sjeni minareta", autora Hasana Hasanovića i Omera Hasanovića. 

Film tematizira religijski život i sistematsko ubijanje imama UN 'Sigurne zone' Srebrenica tokom 1992-1995. godine.

Uz to, o ovoj temi objavljen je i naučno-istraživački rad autora Hikmeta Karčića dostupan u objavljenoj publikaciji MC Srebrenica-Potočari.

Uz brojne zvaničnike i ličnosti iz društveno-političkog života premijeri ovog dokumentarnog filma prisustvovale su majke Srebrenice, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Emir Suljagić, muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus, muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, ambasadori i druge zvanice.

Uz autora filma prisutnima su se obratili reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović, direktor Fonda Memorijala KS Ahmed Kulanić, predsjednik UO MC Srebrenica-Potočari Ševket Hafizović i direktor JP BH Pošta Mirsad Mujić.

- Plansko ubijanje imama kao vjerskih autoriteta u lokalnim zajednicama imalo je cilj u potpunosti ostaviti bez važnih lokalnih autoriteta bošnjačko stanovništvo ove regije. Film je utemeljen na prikupljenim informacijama iz ratnih izvještaja, kao i na svjedočenjima porodica preživjelih imama i svjedoka njihovih ubistava ili nestanaka - istaknuto je u najavi ovog dokumentarca. 

Činjenice o religijskom životu i elitocidu

Hasan Hasanović, jedan od autora filma, istakao je simboliku naziva filma te strukturu scenarija i činjenice na kojima se temelji, posebno o zločinu ubijanja imama i rušenja džamija. Film, između ostalog, sadrži priče preživjelih imama kao i onih koji su pohađali mekteb te drugih svjedoka.

- Islamska zajednica je uspjela formirati džemate, uspostaviti vjerski život i biti stub na koji se mogu ljudi osloniti u najtežem momentu. Organizirali su cijelokupni vjerski život - beš-vaktove, vjersku pouku za odrasle i starije, mevlude, hatme i dženaze koje su bile svakodnevne - kazao je Hasanović u kontekstu tadašnje uloge Islamske zajednice i imama u Srebrenici. 

Ubijanje imama kao dio elitocida

 - Ja sam, prije svega, zahvalan Hasanu Hasanoviću, da je se on odlučio da napravi ovaj film o vjerskom životu na području zaštićene enklave Srebrenice. Smatram da je to jedan važan segment, važno je da se pokaže kako je život funkcionirao u Srebrenici tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kakav je bio doprinos imama u, prije svega, odbrani naroda na tom području, a kada govorim o odbrani naroda onda mislim, naravno, i na njihovo vjersko i kulturno uzdizanje. Treba napomenuti činjenicu da je tada u Srebrenici kao zaštićenoj enklavi djelovalo pedeset imama. Od tih 50 imama, 26 su ubijeni. Ovaj film će pokazati, makar u isječcima, kakav je to bio život - kazao je reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.

Dodao je da se nada da će ovo biti tek početak osvjetljavanja i tog segmenta našeg života tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

- Ovo nije prvi brutalni nasrtaj na naš narod i zemlju, ali se nadamo da je posljednji. Naime, iza Drugog svjetskog rata skoro sva naša ulema, istaknuti privrednici i intelektualci bili su pobijeni, protjerani, pozatvarani ili proskribirani, no vremenom smo se uspjeli oporaviti. U zadnjem nasrtaju na nas udarac je bio još žešći i brutalniji, ali ćemo se, uz Božiju pomoć, opet oporaviti - kazao je reisu-l-ulema u svome obraćanju.

Hrabrost imama i historija koju moramo učiti

Mevludin-ef. Hrnjić, jedan od preživjelih imama, aktivan tada u Čaršijskoj džamiji u Srebrenici, kazao je da će ovaj film doprinijeti kulturi pamćenja i sjećanja. Naglasio je da religijski život u Srebrenici, nakon što je Srebrenica postala zaštićena zona, nije utihnuo, već, štaviše, i oživio u mnogim segmentima.

Efendija Hrnjić je istaknuo svoje nastojanje da prenese vlastita sjećanja o tom period u naslijeđe budućih generacija, kao što je slučaj i sa ovim dokumentarnim filmom.

Ahmed Kulanić, direktor Fonda Memorijala Kantona Sarajevo, istakao je uloge Fonda Memorijala i Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari u očuvanja sjećanja na agresiju i genocid.

- Film govori o klasnom provođenju elitocida nad Bošnjacima, istoj onoj matrici koja je započeta u Prijedoru, a koja se provodila i u drugim dijelovima Bosne - kazao je direktor Kulanić.

Ukazao je na hrabrost imama u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu na primjeru rahmetli Hasib-ef. Ramića. 

- Sistemsko i plansko ubijanje imama i istaknutih pojedinaca s jedne strane. Rušenje vjerskih objekata, progoni i zločini nad civilima, držanje glavnog grada u opsadi imali su za cilj da uruše sve autoritete, simbole i osjećaj patriotizuma kod svih onih koji su Bosnu doživljavali svojom domovinom, prevashodno Bošnjake - dodao je Kulanić. 

Prisutnima se obratio i Mirsad Mujić, direktor JP BH Pošte, sponzora ovog dokumentarnog filma te ukazao na njegov značaj.

- Kreiranje toposa kolektivnog pamćenja, različitih oblika za čuvanje kolektivne memorije potreba je i nužda koja izviruje iz potrebe i unuždi očuvanja ljudskosti, dobrote i dostojanstva, slobode, života sa svime što ono može i mora značiti - naglasio je direktor Mujić.

Predsjednik UO Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari podcrtao je značajnu ulogu Memorijalnog centra i rad kojim se bave te se osvrnuo na važnu studiju Hikmeta Karčića o religijskom životu i elitocidu u kojem su ubijani imami. Između ostalog, poručio je koliko je važno da učimo iz historije devedesetih godina.

(H.H./Preporod.info)