U Sarajevu organiziran program povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta

U četvrtak je u Sarajevu u organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu (UNSA) organiziran program povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta, 27. januara.

Istog dana je otvorena izložba “Konačno rješenje jevrejskog pitanja” autora Elija Taubera.

Povodom obilježavanja 27. januara – Dana sjećanja na žrtve holokausta, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu svake godine organizuje i učestvuje u nizu aktivnosti u svrhu odavanja počasti žrtvama holokausta, kao i daljeg izučavanja zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine tokom holokausta.

Ove godine, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Bosni i Hercegovini i uredom UNESCO-a u Bosni i Hercegovini, te Udruženjem ”Hagada“ Sarajevo, organizovao je obilježavanje 27. januara – Dana sjećanja na žrtve holokausta.

Tema ovogodišnjeg naučnog skupa je ”Konferencija Wannsee u Berlinu (20. januar 1942) – Konačno rješenje jevrejskog pitanja.“

Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu (UNSA), rekao je kako je konačno jevrejsko pitanje bilo kraj nade za sve evropske Jevreje, gdje je prvi plan bio da se presele na Madagaskar i tamo nastave mirno živjeti, ali od toga nije bilo ništa.

Drugi plan, podsjeća Muratović, bio je da se evropski Jevreji presele u Istočnu Evropu i tamo rade u radnim logorima ono što znaju.

- Ti radni logori pretvoreni su u koncentracione logore u kojima je ubijeno oko šest miliona Jevreja. Time su završeni njihovi životi, sagorjeli su u plamenu nacizma, a preko tri miliona Jevreja nema svoje grobno mjesto, oni su završili u prahu i pepelu koncentracionih logora i gasnih komora - podsjetio je Muratović.

Upitan koliko je važno, osim očuvanja sjećanja, da počinioci priznaju zločine, uključujući i genocid, Muratović je rekao kako su 60 godina Jevreji intenzivno radili na tome zbog čega je dosta zločinaca privedeno sudu, a danas je skoro teško ili neumjesno, ako ima pojedinaca, negirati holokaust.

- Naravno, u drugim tim genocidima malo je drugačije stanje, ali očigledno da treba proći vrijeme i da radimo više na tome, i ova konferencija današnja je upravo iz tog razloga, da obnovimo lekciju, pošaljemo pouku i iniciramo da se o holokaustu, genocidu generalno izučava u školskim programima od osnovnih, srednjih škola, fakulteta, magistarskih studija i doktorskih studija, kako nam se to ne bi ponovo dešavalo - rekao je Muratović.

Eli Tauber, direktor Arhiva jevrejske zajednice BiH, kazao je kako nije najvažnije samo se spominjati da se ne bi dogodilo.

- Ono što je najvažnije da na neki način i razni medijskim sredstvima utičemo na mlade da oni postanu svjesni strahota holokausta, strahota genocida i da oni ustvari budu ti koji će spriječiti neki budući genocid. Aktivna uloga društva je u tome da odgoji takve mlade ljude koji će biti spremni da brane svoju slobodu i da brane druge ljude koji su ugroženi ako dođu u neku situaciju da se na njih vrši određeni pritisak zbog toga što su druge vjere, nacije ili slično - rekao je Tauber.

Osvrnuvši se na današnju izložbu, kazao je kako će ona biti otvorena narednih sedam dana.

Slična, proširena izložba će biti otvorena 26. januara u Muzeju Jevreja.

- I jedna i druga izložba imaju isti cilj, ideju – pokazati da se desio holokaust, da on nije samo proizvod vjerovanja da je holokaust bio u nekim koncentracionim logorima, Auschwitzu, Jasenovcu i slično, nego da je jedan put postojao koji je razvijao se iz mjeseca u mjesec, donošenjem novih zakona, oduzimanjem određenih ljudskih prava i dostojanstava i da ona na kraju smo došli u situaciju kada je potpuno bilo kao normalno da se Jevreji mogu odvesti u koncentracione logore. Naravno da to nije bilo normalno i naravno da ljudi to nisu priznali niti prihvatali - rekao je Tauber.

Siniša Šešum, šef Kancelarije UNESCO-a u BiH, kazao je kako je za UNESCO izuzetno važno obrazovanje o holokaustu.

- Ova konferencija je direktan doprinos tome i UNESCO zaista stoji iza ovakvih stvari na kojima se na otvoren način razgovara o događajima iz nama ne tako davne prošlosti koji su imali bolne posljedice za Jevreje - rekao je Šešum.

Dodao je kako je UNESCO danas tu ne samo da pomogne skup nego i da prezentira važan projekt koji se razvija posljednjih desetak godina, zajednička izložba bivših jugoslavenskih republika u Nacionalnom muzeju Auschwitz-Birkenau.

- To je izuzetno važna stvar i ono što je za neke političare ili neke predstavnike vlasti bilo nevjerovatno je to što se događa i šest država zajednički deset godina radi na toj izložbi koja će nadamo se biti otvorena u sljedeće dvije do tri godine - rekao je Šešum.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj kazao je kako je današnji događaj na UNSA je akademski doprinos da podsjećanje na ta mračna vremena opominju čovječanstvo.

- UNSA ovim današnjim skupom želi ukazati da fašizam koji se dogodio u onom najcrnjem obliku nad pripadnicima jevrejskog naroda i danas u svijetu lebdi i nalazi mjesto nad drugim skupinama i narodima - rekao je Škrijelj.

Dodao je kako UNSA i on kao rektor žele poručiti da su uvijek spremni suosjećati i biti uz žrtve prošlosti kako se u budućnosti ne bi ponovile.

- Trenutak u kojem živimo pokazuje da zaista i holokaust i genocid i svi takvi oblici zla koji su na planeti Zemlji bili prisutni, mogu se ponoviti, ali se nadam da neće. A bio bih sigurniji da neće ukoliko bi svi oni koji su ih počinili bili privedeni sudu pravde i oni koji ih negiraju također bili sankcionisani na ozbiljan način - rekao je Škrijelj.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić rekla je kako priča o Jevrejima u BiH i priča o Jevrejima u Sarajevu je priča o historiji ove zemlje i glavnog grada.

- Zajednički smo prolazili lijepe i one manje lijepe trenutke, a naša je obaveza da uspomenu na sve sarajevske i bh. Jevreje, koji su stradali tokom holokausta, čuvamo, ali ne samo kao uspomenu, nego i kao važnu opomenu da se zlo fašizma nikada ne smije ponoviti - rekla je Karić.

Smatra kako je grad Sarajevo multikulturalan grad koji njeguje sve one vrijednosti različitosti i da su svi narodi koji ovdje žive prijatelji i komšije.

- Smatram da grad Sarajevo i BiH uvijek daju nekako nadu i svi građani i građanke Sarajeva daju nadu da idemo u bolju budućnost i bolje sutra. Vodimo računa o našoj historiji, sjećamo se i odajemo poštu svim žrtvama stradalim i u Drugom svjetskom ratu i tokom agresije na BiH, a sve radi zajedničke poruke, radi mladih ljudi i poruke da nijedno zlo nije dobrodošlo ovdje u našu državu i grad - rekla je Karić.

U novembru 2005. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) jednoglasno je usvojila Rezoluciju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust. Tog datuma 1945. godine sovjetske trupe oslobodile su zloglasni logor Auschwitz. Punih 60 godina radilo se na otkrivanju historijskih, kulturnih, psiholoških, civilizacijskih uzroka koji su omogućili pogrom Jevreja, ali i na pronalaženju odgovarajućeg lijeka da se to više nikada i nikome ne desi.

Na ovaj način Univerzitet u Sarajevu se priključuje svim ostalim univerzitetima širom svijeta koji na prigodan način obilježavaju Dan sjećanja na žrtve holokausta.