Gorivo poskupljuje za pet feninga, neizbježan rast cijena hrane

Gorivo poskupljuje za pet feninga, neizbježan rast cijena hrane

Novi rast cijena goriva kojim svjedočimo u zemljama okruženja, ali koji se najavljuje i kod nas, donio je sa sobom velike brige za građane Bosne i Hercegovine. Jer, “skok” cijena ovog energenta sa sobom nosi lanac drugih poskupljenja za koje građani nisu spremni s obzirom da su prošle godine cijene hrane, koje će sada ponovo rasti, u prosjeku bile veće od 20 do 50 posto.

Iz Federalnog ministarstva trgovine potvrdili su za Preporod.info da nas očekuje novo poskupljenje goriva.

- U skladu sa Zakonom o kontroli cijena doneseno je Uputstvo o načinu, sadržaju i rokovima dostave obavještenja o promjeni cijena i marži pojedinih proizvoda i usluga, kojim je propisano da privredni subjekti, odnosno benzinske pumpe dostavljaju Federalnom ministarstvu trgovine obavještenja o promjeni cijena i marži (OPC i OPM obrasci), radi evidentiranja i praćenja. Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži (OPC obrasci), koje su benzinske pumpe dostavile u proteklih sedam dana ovo Ministarstvo zaprimilo je 704 obavijesti o promjeni cijena i marži i iste se odnose na povećanje cijene benzina i dizela u iznosu od 0,05 KM/litru - kazali su za Preporod.info iz Federalnog ministarstva trgovine.

Na današnji dan Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 –BMB 95 iznosi 2,26 do 2,51 KM/litru, dok DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) iznosi od 2,21 do 2,51 KM/litru. Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine za Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 2,39 KM/litru i za DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) 2,37 KM/litru.

- Ističemo da je Vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/21), kojom je propisala privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima maksimalnu visinu marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivate - naveli su, podsjećajući da je navedena Odluka na snazi od 3. marta 2021. godine.

Novi rast, i onaj najmanji, mnogim porodicama bit će veliki teret.

- Interesantno je da su cijene porasle upravo na ključnim proizvodima – ulje, brašno, šećer, meso, krompir. Nikad veće cijene voća i povrća nisu zabilježene, govore prodavači s pijaca za Preporod.info.

- Ljudi su nekada nosili pune cekere, sada sve to ide na komad. Kupuje se za jedan obrok, a nekada se vrećama nosio krompir kućama. Kupci nam kazuju da im je voće skupo, nažalost nismo mi ti koji diktiramo cijenu - kazao nam je Ramiz Omanović, koji na pijaci radi 20 godina.

S obzirom da su cijene sirovina u pekarstvu, a posebno brašno, porasle preko 30 posto, za očekivati je da u neko skorije vrijeme cijene pekarskih proizvoda poskupe za nekih desetak posto. To će najviše uticati na životni standard onih s najnižim primanjima.

Sva ova poskupljenja od 2020. na ovamo s početkom pandemije su uticala na to da je standard građana u Bosni i Hercegovini znatno niži nego u ostalim zemljama. Prosječna plata u novembru 2021. godine iznosila je 999 KM i nije bila dovoljna da podmiri 50 posto sindikalne potrošačke korpe.

Minimalne plate povećane su za 136 maraka, ali od 543 marke koliko će sada iznositi, i dalje će se preživljavati. Ako posmatramo posljednji obračun iz decembra 2021., sindikalna potrošačka korpa je dostigla 2.265 KM, što i jeste posljedica neopravdanog, stihijskog rasta cijena.

Iz udruženja potrošača iskazali su bojazan da će, ukoliko ne dođe do ograničavanja cijena, oni koji imaju tri obroka spasti na dva, oni koji imaju dva spasti na jedan obrok dnevno.

- Imat ćemo sve više ljudi koji žive, ne na rubu siromaštva, već u gladi i bijedi - upozoravaju iz potrošačkih udruženja.

Njihovim apelima da se cijene hrane moraju ograničiti i zaustaviti pridružuju se i uposleni narodnih kuhinja, odakle dolaze informacije da je broj korisnika u javnim kuhinjama širom Bosne i Hercegovine povećan u posljednje vrijeme, što govori da je povećan broj siromašnih i gladnih.

Samo u Merhametovim javnim kuhinjama danas u odnosu na period prije dva do tri mjeseca imaju oko 500 korisnika više i trenutno hrane oko 8.500 ljudi, ili oko 40 posto od ukupnog broja onih koji obrok dobijaju u javnim kuhinjama u Bosni i Hercegovini. Međutim, zbog poskupljenja namirnica u Merhametu, koji ima 42 javne kuhinje s punktovima, očekuju u budućnosti još drastičnije povećanje broja korisnika.

- Penzioner sam, ali od ovih primanja i s ovakvim cijenama došlo je do toga da jedemo samo da nismo gladni. Ne jedemo zdravo, samo da napunimo stomak. Nažalost, biramo kvantitet, a ne kvalitet. Neko nam mora pomoći. Mi još javno ovako možemo da kažemo da nam malo fali do onog siromaštva, kada ćemo početi kopati po kontejnerima tražeći ostatke hrane. Ali s obzirom na naše godine i zdravstveno stanje, mnogi će gladni leći i buditi se - kaže za Preporod.info Hakija Mehmedović.

(A.N./Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti