Otvoren „Muzej knjige“ na 485. godišnjicu Gazi Husrev-begove biblioteke

Svečano obilježavanje 485. godišnjice postojanja i rada Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu upriličeno je danas u Velikoj sali Biblioteke. 

Prisutnima se prigodnim riječima obratio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović koji je izrazio ponos i istakao da  biblioteka pripada svima, otvorena je za sve ljude koji vole pisanu riječ. 

- Ponosni smo da u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini imamo ovakvu ustanovu. Ona pripada svima, otvorena je za sve ljude koji vole pisanu riječ. Pouzdan je svjedok vremena, ljudi i njihovih sudbina. Njeno neizmjerno blago čeka svoje otkrivače, svoje marljive korisnike, koji će njenim tajnama osvijetliti brojna još uvijek nepoznata područja historije, kulture, nauke i mnogih drugih oblasti. Baš onako kako to jedan uman čovjek reče: Knjige su strpljiva stvorenja, one čekaju svoje čitaoce da budu spremni za njih - rekao je reisu-l-ulema.

Iskoristio je priliku da sve pozove “na razboritost i suzdržanost, na bratske obaveze jednih prema drugima, ali i na odlučnost da se zabludjelima stane ukraj, onima koji remete miran san naše djece, koji unose nemir i nespokoj među ljude.” 

- Razdvajati ljude, prijetiti ljudima, nanositi zlo ljudima je đavolja rabota, a ne Božija uputa. Ne činimo to jedni drugima! Ne činimo to svojim komšijama - poručio je reisu-l-ulema.

Direktor Biblioteke Osman Lavić je predstavio najznačajnije aktivnosti realizirane u Biblioteci u toku 2021. godine, posebno naglašavajući aktivnosti vezane uz obilježavanje 500. godišnjice dolaska Gazi Husrev-bega u našu domovinu, i rad na prijevodu Historije Bosne, Muhameda Enverija Kadića.

Rekao je da su povodom ove važne godišnjice uposlenici Biblioteke pripremili muzejsku postavku koju su nazvali „Muzej knjige“.

- Ovom postavkom smo željeli našoj javnosti prikazati bh. čovjeka prema knjizi, njenom nastajanju, čuvanju, umnožavanju i korištenju na prostoru Bosne i Hercegovine od polovine 15. stoljeća do danas. „Muzej knjige“ se sastoji od nekoliko segmenata. Prvo smo istakli najstariju knjigu koju Biblioteka čuva, a riječ je o vjerovatno i najstarijoj knjizi u BiH koja je prepisana 1106. godine. Riječ je o enciklopedijskom djelu poznatog filozofa Muhammeda al-Ghazalija 'Iḥyā ′ ‘Ulūm al-Dīn'. Nakon toga smo predstavili sve ono što je bitno za knjigu na ovim prostorima - pojasnio je Lavić.

Kako je kazao, u „Muzeju knjige“ su predstavili prve štampane knjige na području Bosne i Hercegovine, medrese i srednje škole u kojim je ta knjiga korištena, biblioteke, najvažnije javne i školske biblioteke gdje je knjiga čuvana i prepisivana.

- Poseban segment smo posvetili čuvanju knjige u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Zatim, mjerenju vremena, te razvoju Islamske zajednice od njenog uspostavljanja 1892. do danas. Smatramo da je ova muzejska postavka poželjno mjesto", pojasnio je Lavić.

Na svečanosti je prikazan dokumentarni film o „Muzeju knjige“ u produkciji Federalne televizije, autorice Ehlimane Hodžić.

Održano je i predavanje akademika Abdulaha Sidrana pod nazivom „Mi imamo dvije domovine: Bosnu i knjigu“.

- Čast mi je da su se sjetili mene. Imao sam neke sentimentalne asocijacije na moj studentski ulazak u Gazi Husrev-begovu biblioteku. Ima mnogo ljudi u Sarajevu, zapravo niko nije mogao proći kroz neku svoju vrstu edukacije, a da nije na neki način kontaktirao i bio u vezi s ovom Bibliotekom. Izložba je pregled najmarkatnijih dokumenata o događajima, licima i eksponatima - rekao je Sidran.

Napomenuo je da imamo samo Bosnu za domovinu, a druga je samo knjiga. 

- Ko to ne zna, bojim se da ništa ne zna - zaključio je akademik.

Plaketa za doprinos radu Gazi Husrev-begove biblioteke ove godine je dodijeljena Bilalu Hasanoviću, a zaslužnim pojednincima i organizacijama koje su pružile podršku Biblioteci u 2021. godini dodijeljene su zahvalnice.

Za rekonstrukciju i izmještanje muzeja i uređenje nove muzejske postavke Muzej knjige, Gazi Husrev-begova biblioteka je dobila značajnu finansijsku podršku od Vlade Kantona Sarajevo. U ime Vlade, zahvalnicu je preuzeo ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, gospodin Samir Avdić. Za nabavku bibliotečke opreme, protekle godine je biblioteka dobila podršku i od Općine Trnovo na čelu s načelnikom gospodinom Ibrom Berilom. Kolekcionar umjetnina porijeklom iz Katara, a koji trenutno živi u Bosni i Hercegovini, dr. Hamid Abdulaziz el Mervani uvakufio je dva izuzetno lijepa i vrijedna primjerka banjalučke serdžade za Gazi Husrev-begovu biblioteku i tim povodom je i njemu dodijeljena zahvalnica. Zahvalnica je dodijeljena i gospodinu Hadžiji Halidoviću iz Zagreba koji je za Biblioteku donirao dio potrebnog inventara, odnosno namještaja za konferencijsku salu.

Gazi Husrev-begova biblioteka u Bosni i Hercegovini i svijetu poznata je po vrijednoj bibliotečkoj i nebibliotečkoj građi značajnoj, ne samo za historiju zemlje i regiona, nego i šire.

Biblioteka je od 8. januara 1537. godine, kada je osnovana drugom vakufnamom (zakladnim dokumentom) namjesnika Bosne, Gazi Husrev-bega, nekoliko puta izmještana. Svojoj kući, odnosno u kompleks Gazi Husrev-begovih vakufa vratila se 2014. godine, a nova zgrada poklon je naroda i Vlade države Katar.

Gazi Husrev-beg je u svom kompleksu prvom vakufnamom osnovao džamiju, hanikah, a kasnije i medresu i druge objekte i vjersko-prosvjetne institucije. Ipak, da bi zaokružio sistem vjersko-obrazovnih i odgojnih institucija, odlučio je osnovati biblioteku, te u vakufnami naznačio da višak sredstava od gradnje izdvoji za nabavku vrijednih i probranih knjiga koje će služiti učenicima i prepisivanju onima koji se budu služili naukom. Štaviše, sam Gazi Husrev-beg učestvovao je u nabavci određenih knjiga, a bilješka o tome navedena je u nekoliko rukopisa.

Moderatorica programa je bila uposlenica Biblioteke mr. Šahsena Đulović, a svečanost su izvedbom dvije muzičke numere upotpunili Šaha Isaković i Halid Hajduković. Cijeli program je uživo emitovan na Facebook stranici BIR Televizije.

(Preporod.info)