Reportaža: Konya, muzej na otvorenom

Dobrodošli u Konyu, jedan od najčuvenijih i najtradicionalnijih gradova Republike Turske. Smješten u srednjoj Anadoliji s izuzetno bogatim kulturno-historijskim naslijeđem, boravište je za preko dva miliona ljudi. Bila je to kolijevka i centar različitih civilizacija, a u 12. stoljeću postaje seldžučka prijestonica. Nakon propasti Seldžuka, grad su zauzeli Mongoli, a u sastav Osmanskog carstva ulazi 1467. godine. Konya je grad mira i tolerancije u kojem se u najljepšim i najbogatijim nitima susreću i prepliću historija, civilizacija i kultura, a ujedno, ovo je jedan od ekonomski, najrazvijenijih gradova Turske.

Već smo kazali da je Konya bogata kulturno-historijskim naslijeđem. Ono što čovjek treba da vidi ukoliko dođe u ovaj grad, zasigurno su brojni muzeji koji pišu najznačajnije tekstove prošlosti, prelijepe džamije koje krase svaki kutak grada, a pisati o Konyi, a ne spomenuti velikog filozofa, mislioca i mistika, Mevlanu Dželaluddina Rumija, koji je i bio uzrok ovog putovanja, bila bi velika greška. Grad tokom cijele godine, a posebno u decembru diše u duhu ovog sufijskog pjesnika. Nazivi muzeja, mahala, restorana, suvenirnica ili čak slatkiša, ponosno nose ime Mevlana, čuvajući tako sjećanja na čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u Konyi, Turskoj, ali i cijelom svijetu.

Grupa novinara iz dvadeset zemalja svijeta, doputovala je u Konyu, kako bi na što kvalitetniji i realniji način prikazala sliku ovog neponovljivog grada. Njemačka, Austrija, Holandija, Indija, Indonezija, Uzbekistan, uz našu Bosnu i Hercegovinu, samo su neke od zemalja učesnica ove ekspedicije, čiji će tekstovi, videosnimci i fotografije doći do velikog broja ljudi, poštovalaca islamske kulture, osmanske arhitekture, pjesnika Rumija i unikatnih dijelova ovog čudesnog grada.

Znamenitosti ovog grada prilično su raznolike, pa ako se odlučite uputiti u obilazak grada, važno je opredijeliti se šta vrijedi posjetiti, a šta bi se moglo izbjeći. U nastavku ćemo opisati najvažnije lokacije koje plijene pažnju svakog čovjeka koji dođe u Konyu. Panorama muzej, novoizgrađeni muzej, posjetiocima nudi nekoliko zanimljivih postavki. Makete džamija, turbetai građevina koje prikazuju jednu od najljepših arhitektura svijeta, poseban su doživljaj koji vrijedi pogledati.

U unutrašnjosti muzeja nalazi se galerija fotografija, koja prikazuje faze života Mevlane Rumija, kao i mapa životnog puta kojom je Mevlana prošao od grada Belha u Afganistanu do konačne destinacije, Konye. Reljef simbola Seldžučke države, galerija starih fotografija sa Šebi Arus svečanosti, samo su dio ponude koju predstavlja Panorama muzej.

Interesantan muzej, koji se nalazi u samoj blizini Panorama muzeja, jeste i Irfa centar. Zanimljivo je to da se oko 60 posto najznačajnijih muzeja i kulturnih ustanova u Konyi, nalazi u neposrednoj blizini, što u konačnici znači da prosječan posjetilac u jednom danu može vidjeti širok spektar ponude znamenitosti u ovom gradu.

Ispunjen motivima Mevlane Dželaluddina Rumija, galerijom maestralnih kaligrafskih djela, domaćinski nastrojenim ljudima, Irfa centar zaista nudi široku lepezu zanimljivosti koje imaju za cilj približiti tradiciju Konye, Mevlane i tradicionalnog sufijskog Sema plesa. Ljubazno osoblje Irfa centra, pokazuje vrsna umijeća rada sa tkaninom, kaligrafijom, oslikavanjima na porculanskom posuđu i na vodi te sufijskom muzikom.

Muzej Mevlane, osnivača reda vrtećih derviša i najvećeg sufijskog pjesnika, predstavlja kompleks u čijem se središtu nalazi njegov mauzolej. Ako ste u Konyi, možete ga prepoznati po zelenoj kupoli, koja je dominantna u cijelom kompleksu muzeja. U okviru kompleksa možete vidjeti niz stvari koje ostavljaju bez daha. Šadrvani, derviške sobe, kuhinje, biblioteke, dijelovi su muzeja, a mezar Mevlane Rumija, njegovog oca Behauddina Veleda te bliskih članova porodice, uz koje su izloženi rukopisi i razni predmeti iz njihovog doba, su najposjećeniji dio muzeja.

U životnom putu Rumija odlučujući utjecaj imao je Šems Tabrizij, koji je u Konyu došao 1244. godine. Njegova džamija također privlači veliki broj ljudi iz svih krajeva svijeta. Muslimani ovdje obavljaju molitve, dok nemuslimani, sjede u uglovima džamije, slušajući melodično učenje Kur'ana, i uživajući u dašku islamske kulture, kakvu će rijetko gdje sjesti.

Nekadašanji Islamski univerzitet, danas Karatay muzej ili muzej keramike i pločica, jedna je od najljepših građevina Konye. Sagrađena je 1251. godine, a njena spoljašnjost, a pogotovo unutrašnjost ubraja je među najposjećenije seldžučke građevine u Konyi. Velika kupola ukrašena geometrijski uklopljenim pločicama iz 13. stoljeća, špicastim lukovima i zidovima, čini ovu građevinu doista posebnom. U muzeju također možete naći ostatke originalne keramičke dekoracije koja potiče iz različitih seldžučkih zdanja sa cvijećem, paunovima, pa čak i ljudskim likovima.

Konya je puna bisera seldžučke arhitekture. Jedan takav je muzej drvoreza i kamenoreza, sa predivnom ulaznom kapijom. Zbog vitke i dekorativne munare koja se nalazi na ulazu, ovo zdanje zovu i Indže minare, što u prijevodu sa turskog znači vitka munara. U muzeju su izloženi rezbareni drveni i kameni predmeti otomanskog doba, koji su otkriveni prilikom iskopavanja palače Seldžuk

Nešto više od sat vremena vožnje jugoistočno od Konye, nalazi se naselje Çatalhöyük, jedno je od najvažnijih iskopina na svijetu. Ovdje su arheolozi otkrili najveće neolitsko nalazište ikad pronađeno, s ostacima čija starost seže prije otprilike 9.000 godina. Divni mali muzej na ulazu, objašnjava historijat iskopa i važnost ovog mjesta. Malo dalje, staza vas vodi do područja, zaštićenog kupolom, gdje možete vidjeti duboke nivoe iskopane zemlje, s jasnim građevninskim obrisima, koji su do sada otkriveni. Ovo veliko arheološko otkriće, pod UNESCO-vom je zaštitom. Ukoliko ovo mjesto posjetite u ljetnom periodu, na licu mjesta možete vidjeti i arheologe koji rade na iskopavanju.

Nekadašnje grčko selo Silla, smješteno je u blizini grada, svojim zanimljivim geografskim položajem i bogatom ponudom. Crkva Svete Helene, osnovana krajem 4. stoljeća ima šarene freske i posjećuje je veliki broj ljudi.

Kroz selo protiče bistra zelena rijeka, ukrašena brojnim mostovima i fontanama. Pored kamenih puteva, prožimaju se ugodni trgovi, stare džamije, tradicionalne kuće, prodavnice suvenira, kafići i restorani, u kojima možete probati tradicionalna turska jela po povoljnoj cijeni. Sa lijeve strane duž cijelog sela, nalaze se pećine. U sklopu ove turističke atrakcije, nalazi se i Silla muzej, koji nudi bogatu kolekciju predmeta iz ovog sela. Obuća, odjeća, kućanski predmeti, posuđe, prelijepi dekorativni ćilimi, kao i literatura iz tog vakta, dijelovi su svakodnevne postavke ovog muzeja. Ovo živopisno mjesto jedinstvenogdoživljaja, obaveza je vidjeti svima koji putuju u Konyu.

Priču o historijskom dijelu Konye, završavamo u Arheološkom muzeju sa izvrsnom zbirkom. Osnovan je još 1900. godine, i drugi je najstariji arheološki muzej u Turskoj. U muzeju možete vidjeti eksponate iz neolitskog, ranogi srednjeg brončanog, potom željeznog doba, te helenistička, rimska i vizantijska djela. Neke od najistaknutijih postavki ovog muzeju su sarkofazi i druge starine iz drevnog grada Çatalhöyüka. Svakako za ljubitelje historije, neizostavna posjeta.

Ako ikada posjetite ovaj grad, pored džamija, muzeja u čast velikog pjesnika i mislioca Mevlane Rumija koje ste već vidjeli, morate izdvojiti najmanje sat vremena da posjetite vrt leptira. Botanički vrt leptira otvoren je 2015. godine i postao je prava senzacija ne samo Konyi, već i cijeloj Turskoj. Ovaj neobični muzej, izgrađen u obliku ogromnog leptira od stakla, tropski je dom za više od 6 hiljada insekata i 20 hiljada biljaka. Većina leptira koji su ovdje pronađeni potječu sa Kostarike, Kenije i Filipina, i kao takvi nisu navikli na niske temperature. Stoga u ovom prekrasnom vrtu temperatura varira od 27 do 29 stepeni Celzijusa, što uzrokuje veliku razliku u vrtu i izvan njega. Ovdje možete promatrati leptire u njihovim prirodnim staništima, zahvaljujući kupoli sa vlastitom mikroklimom.

Priču iz Konye završavamo sa najprepoznatljivijim dijelom ovog čudesnog i nadasve čarobnog grada. Ono što ga čini posjećenom destinacijom, svakako je svjetski poznata manifestacija i ceremonija, Šebi Arus, događaj posvećen Mevlani Dželaluddinu Rumiju. Šebi Arus je poznat u Mevlevijskom derviškom redu kao noć kada je Mevlana Dželaluddin Rumi umro. Budući da Rumi svoju smrt nije smatrao krajem, već spajanjem sa svojim voljenim Bogom, godišnjica njegove smrti se naziva po njihovom ponovnom susretu. Rumi smrt tumači kao povratak svom porijeklu, "povratak Allahu", po njemu smrt nije nestajanje, već putovanje ka Bogu.

Tekst: Maid Dizdarević
Foto: Amir Muminović