Muftija Vahid-ef. Fazlović doktorirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu

Na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu danas je muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović odbranio doktorski rad na temu "Akaidska misao u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini dvadesetog stoljeća".

Odbrani doktorskog rada muftije Fazlovića prisustvovao je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović, predsjednik Sabora Islamske zajednice, pojedini članovi Vijeća muftija i Rijaseta, te drugi ugledni alimi i gosti, kao i članovi porodice.

Komisiju pred kojom je doktorska disertacija branjena činili su: prof. dr. Enes Karić, predsjednik, prof. dr. Adnan Silajdžić, mentor i član, te prof. dr. Nedžad Grabus, član.

Dr. Fazlović se u svome istraživanju usmjerio na šira i temeljitija sagledavanja i promišljanja islamskoteoloških opusa bosanskohercegovačkih učenjaka iz prve polovine dvadesetog stoljeća. Obavio je to s ciljem da se identificiraju i predstave značajnije vjerske i intelektualne aktivnosti usredotočene na razvoj akaida kao temeljne naučne discipline islama.

U doktorskom radu je na bazi analize djela i tekstova napisanih u oblasti akaida, kao i sagledavanjem izučavanja ove nauke u sistemu islamskog obrazovanja, sistematično predočeno i kritički valorizirano stanje i razvoj akaidske misli u prvih pet decenija prošlog stoljeća.

Dr. Vahid-ef. Fazlović se opredijelio za ovo tematsko područje s obzirom da kod nas do sada nisu rađene znanstvene studije s pretenzijom da se sveobuhvatnije istraže karakteristike akaidskog vjersko-teološkog mišljenja razvijanog u ovoj važnoj epohi. A o značaju ovakvih studija je prije svega osnovano govoriti zbog očigledne činjenice da su tada nauke islama, po prvi put utemeljene i profilirane na bosanskom jeziku, među kojima i nauka o osnovama islamskog vjerovanja (islamska dogmatika), neminovno utjecale na kasnije tokove bosanskohercegovačkog islamskog mišljenja, sve do našeg vremena.

Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović je rođen 5. augusta 1963. godine u Maoči kod Brčkog, od oca Bešira i majke Fatime. Nakon osmogodišnje osnovne škole, upisuje se u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu koju je završio 1983. godine. Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu diplomirao je 1996. godine. Na istom fakultetu odbranio je magistarski rad 23. maja 2012. godine i stekao zvanje magistra islamskih nauka u oblasti akaida.

Službu imama i glavnog imama, Vahid Fazlović je obavljao na području Medžlisa Islamske zajednice Brčko. Dužnost direktora Behram-begove medrese u Tuzli obavljao je od obnavljanja njezinog rada 1993. pa do 2013. godine. U Behram-begovoj medresi sve vrijeme predaje nastavni predmet Akaid, s reduciranim brojem časova. Kao član Radne grupe Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sudjelovao je u izradi nekoliko platformi za reformu Nastavnog plana i programa medresa. Od osnivanja Muftijstva tuzlanskog 1992. godine, učestvuje u pokretanju i realizaciji značajnijih programskih i infrastrukturnih projekata na njegovom području. Članstvom u nadzornim i upravnim tijelima, Vahid Fazlović je nastojao dati doprinos u radu više institucija, među kojima su: Medžlis Islamske zajednice Tuzla, Agencija za certificiranje halal-kvalitete, Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama, Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona…

Prije Agresije na Bosnu i Hercegovinu, biran je za člana Sabora Islamske zajednice, a od 2006. do 2013. godine, u dva mandata, i za člana Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Obavljao je zadaću predsjednika Komisije Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je u saradnji s predstavnicima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u cijelosti usaglasila tekst Ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine, nakon čega ga je i zvanično prihvatilo Vijeća ministara. Od 2013. godine, Vahid Fazlović predsjedava Savjetodavnom radnom grupom Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, u čijem radu sudjeluju i predstavnice svih udruženja majki Srebrenice. Predsjednik je Upravnog odbora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, te Školskog odbora Behram-begove medrese u Tuzli.

Vahid Fazlović je učestvovao u radu više domaćih i međunarodnih naučnih skupova, a bio je sudionik i nekoliko međunarodnih programa iz oblasti obrazovanja i rukovođenja koji su realizirani u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.

Svoje radove o brojnim vjerskim i etičkim temama, te odgoju i obrazovanju, objavljivao je u muslimanskim časopisima u Bosni i Hercegovini, a radovi su mu uvrštavani u više knjiga, zbornika i drugih publikacija.

Do sada je objavio slijedeće knjige odnosno udžbenike: Islamska apologetika Abdurahmana Adila Čokića, Akaid 1 – udžbenik za prvi razred medrese (koautor), te Akaid 3 – udžbenik za treći razred medrese (koautor).

Od 8. januara 2013. godine, na temelju imenovanja Reisu-l-uleme i odluke Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o potvrđivanju imenovanja, Vahid Fazlović obavlja dužnost muftije tuzlanskog, od kada sudjeluje i u radu, najprije Vijeća za fetve, a potom Vijeća muftija.

Služi se arapskim i engleskim jezikom.

U braku je sa suprugom Azrom od 1984. godine, a roditelji su četvero djece.