Nepoštivanje odluka Ustavnog suda: Političari iz RS-a slobodni 10. januara, slave "državni praznik"

Nepoštivanje odluka Ustavnog suda:  Političari iz RS-a slobodni 10. januara, slave "državni praznik"

Dan Republike Srpske - 9. januar slavi se kao njen glavni praznik. Tako, prema zaključku Vlade RS i 10. januara neće raditi entitetski organi i organizacije, organi lokalne samuprave, javna preduzeća i ustanove, a radi obilježavanja "Dana republike". To znači da politički predstavnici koji ovaj dan proslavljaju a žive na tlu manjeg bh.entiteta, a koji rade u državnim institucijama, neće doći sutra na posao u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i Brčko Distriktu.

I nije samo to slučaj ove godine. Svake godine obilježavajući dan RS-a predstavnici srpskih političkih stranaka postupaju po odlukama Vlade RS-a, a ne odlukama državnih organa, čime pokazuju da za njih zakoni i propisi države ne važe. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, podsjetit ćemo, 9. januar kao dan RS-a proglasio je neustavnim.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je vrhovni tumač Ustava Bosne i Hercegovine i svaki pravni subjekt dužan je poštovati odluke Ustavnog suda i njegove stavove iznijete u tim odlukama, budući da svako suprotno ponašanje predstavlja kršenje Ustava Bosne i Hercegovine, vladavine prava i podriva autoritet Ustavnog suda BiH. Proslava 9. januara je krivično djelo, a ne dolazak na posao je ne poštivanje i kršenje Ustavnih odredbi države na čijem tlu rade i predstavnici iz RS-a.

Za političke stranke sa bošnjačkom većinom 9. januar je oduvijek bio sporan. Tog dana 1991. osnovana je Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Praksa za uposlenike u državnim institucijama, kojima je prijavljeno mjesto prebivališta u RS, a tiče se obilježavanja neustavnog dana RS, od ranije je da nisu dužni doći na posao 9. ili 10. januara, a biti će im označen kao "državni praznik", jer se na njih primjenjuju entitetski zakoni o praznicima, ovisno o entitetu iz kojeg dolaze – potvrdili su bošnjački političari za Preporod.info.

Paradoks je da Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou. U posljednjih 25 godina bilo je pokušaja njegovog donošenja. Na snazi su dva entitetska zakona, te zakon u Brčko distriktu BiH kao posebnoj teritorijalnoj jedinici koji se međusobno razlikuju. Samo Nova godina i Međunarodni praznik rada se, po zakonima, praznuju u cijeloj zemlji.

Na zaposlene u institucijama Bosne i Hercegovine primjenjuje se Odluka o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika u institucijama Bosne i Hercegovine, po kojoj se državnim praznikom, u smislu utvrđivanja prava na naknadu, smatraju praznici utvrđeni entitetskim zakonima prema mjestu prebivališta zaposlenog. Odluka o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za prekovremeni rad donesena je kada je predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine bio Nikola Špirić.

Kada je riječ o državnom zakonima o praznicima, u parlamentarnu proceduru gotovo svake godine stigne po jedan prijedlog i bez izuzetka ga podnose zastupnici i delegati iz entiteta FBiH, mahom iz opozicije, a potom ga odbace svi zastupnici i delegati iz entiteta RS. Sporni su prijedlozi da državni praznici budu 1. mart (Dan nezavisnosti), 25. novembar (Dan državnosti Bosne i Hercegovine), a predlagan je i 21. maj kao Dan pristupanja Bosne i Hercegovine Organizaciji Ujedinjenih nacija koji trenutno nije praznik ni u entitetu FBiH.

Jedan od prijedloga je uključivao i da se 27. jula slavi Dan ustanka protiv fašizma, te da se 11. juli obilježava kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i svih ratova. Predlagalo se da se zakonom odrede i neradni dani za vjerske praznike. Usvajanjem tih prijedloga trebali bi se ukinuti zakoni i propisi na nižim nivoima, no oni nikad nisu dobili dovoljan broj (entitetskih) glasova.

Nekoliko je dana u godini koji su neradni u jednom entitetu ili kantonu, a radni u drugom. U Brčkom imaju i svoj dan kad ne rade samo uposlenici u tom gradu. U FBiH primjenjuje se Zakon o praznicima koji su 1992. godine donijele vlasti Republike Bosne i Hercegovine, i koji su prepisale vlasti tog entiteta 1994. godine. Entitet RS i Brčko distrikt BiH donijeli su svoje zakone o praznicima.

U entitetu Federacija BiH su tako kao državni praznici propisani 1. i 2. januar (Nova godina), 1. maj (Međunarodni praznik rada), 9. maj (Dan pobjede nad fašizmom), 1. mart (Dan nezavisnosti BiH) i 25. novembar (Dan državnosti BiH). Što se tiče vjerskih blagdana, Zakonom o radu je utvrđeno pravo zaposlenika na četiri slobodna radna dana “radi zadovoljavanja njegovih vjerskih potreba”, s tim da su dva dana plaćeno, a dva dana su neplaćeno odsustvo. Koji su to dani, zaposlenik sam određuje.

U entitetu RS kao “republički praznici” praznuju se Nova godina, Međunarodni praznik rada, te Dan pobjede nad fašizmom. Prema kalendaru za 2022. “neradni dani i drugi praznici u RS-u” je 10.januar. U RS je praznik i Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji se zvanično obilježava 21. novembra, četiri dana prije obilježavanja Dana državnosti u Federaciji BiH.

Dok je u entitetu FBiH to pitanje riješeno Zakonom o radu, u entitetu RS su vjerski praznici regulirani Zakonom o praznicima, koji je izmijenjeni Zakon o slavama i svetkovinama iz 1992. godine, pa su zakonski precizirani pravoslavni Božić, Veliki petak i Vaskrs, katolički Božić, Veliki petak i Uskrs, te Kurban-bajram i Ramazanski bajram. U Zakonu o slavama i svetkovinama, čije je pojedine članove 2004. ukinuo Ustavni sud Bosne i Hercegovine, zvanični su praznici bili i dani kada Srpska pravoslavna crkva obilježava Bogojavljenje, Duhove, Vidovdan, dan upokojenja Svetog Save, kao i 15. februar kad se obilježava godišnjica Prvog srpskog ustanka protiv Osmanlija iz 1804. godine.

Jevrejskih ili praznika drugih religijskih zajednica nema u zakonu, ali se navodi da “građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih ostalih vjerskih praznika”.

Nova godina po julijanskom kalendaru praznuje se 14. januara u skladu s posebnom odlukom entitetske Vlade RS. Najjednostavniji je Zakon o praznicima Brčko distrikta BiH. U njemu su kao praznici određeni Nova godina, Međunarodni praznik rada, ali i Dan uspostavljanja Brčko distrikta BiH koji se obilježava 9. marta. Posebnim odlukama Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine se svake godine za neradne dane, uz spomenuta tri, proglašavaju pravoslavni i katolički i Božić i Uskrs, te dva muslimanska bajrama.

(A.N./Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti