Badnja večer 1942: Čin Šefket-ef. Kurta lekcija ljudskosti za sva vremena

Badnja večer u zimu 1942. godine trebalo je da bude i posljednja u životima nekoliko stotina pravoslavnih vjernika, jer su ustaške vlasti u okupiranoj Tuzli namjeravale srušiti Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice. Uporedo s rušenjem tuzlanske pravoslavne crkve, ustaše su namjeravale počiniti masovnu egzekuciju civila srpske etničke pripadnosti na Badnjak.

Sprečavanje ustaškog zločina nad Srbima u Tuzli na Badnje veče 1942. godine je događaj koji prati ime Mehmeda Šefket-ef. Kurta.

Saznavši za ustaški plan osvete za grupu ustaša koje su četnici ubili na Ozrenu, efendija Kurt je okupio ugledne Tuzlake i sročio rezoluciju koja je dostavljena njemačkim okupacionim snagama. Potpukovnik Wist, njemački komandant grada, hitro je reagovao, te su po Tuzli istaknuti plakati sa upozorenjem "da niko nikoga ne smije zlostavljati, oduzimati ili rušiti tuđu imovinu i dirati živalj koji slavi".

Poslije rezolucije upućene njemačkim okupacionim snagama, Šefket-ef. Kurt i hadži Hasan-aga Pašić, nekadašnji gradonačelnik Tuzle, predvodili su delegaciju koja se sastala sa Andrijom Artukovićem, ministrom unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske, inače jednim od najbližih suradnika Ante Pavelića. Njihov razgovor nije bilo nimalo prijatan, a u jednom trenutku, kako će kasnije ispričati svjedoci, Artuković je repetirao svoj luger i krenuo na Kurta i Pašića. Preostali članovi delegacije tuzlanskih uglednika poručili su Artukoviću da će cijela Tuzla "otići u šume", ako ubije Kurta i Pašića. Ovo je odvratilo Artukovića od namjere.

Šefket-ef. Kurt ostao je u Tuzli sve do smrti. Na ahiret je preselio 21. juna 1963. godine u 84. godini. Desetak hiljada građana Tuzle i okoline (pripadnika svih etničkih i vjerskih zajednica) došlo je na njegovu dženazu, a dirljiv govor održao je prota Đorđe Jovanović. Uslišena je intimna i neuobičajena molba prote Jovanovića, da on bude taj koji će u efendijin grob sići prije njega, dočekati tabut s efendijinim tijelom i položiti ga u grob.

Šefket-ef. Kurt rođen je 1879. godine. Osnovno obrazovanje sticao je u rodnom Travniku, zatim Mostaru, te nakon četiri godine provedene u Kuršumli medresi u Sarajevu, školovanje je nastavio u Carigradu i Damasku. Po povratku, radio je kao i imam u Travniku, a zatim vršio dužnosti muftije u Banja Luci i Tuzli.

Nakon rata, za svoj podvig iz 1942. godine odlikovan je „Ordenom bratstva i jedinstva prvog reda“.

(Preporod.info)