Održana tribina „100 godina od rođenja Adil-bega Zulfikarpašića“
Tribina „100 godina od rođenja Adil-bega Zulfikarpašića“ održana je sinoć u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.
Učesnici tribine su biti prof. dr. Šaćir Filandra, prof. dr. Enes Karić i prof. dr. Faris Gavrankapetanović.
Također, prikazan je i film o Adil-begu Zulfikarpašiću autorice dr. Zehre Alispahić. Tribina je organizovana u okviru manifestacije „Dani islamske tradicije Bošnjaka“.
- Rahmetli Adil-beg Zulfikarpašić je jedna od najznačajnijih političkih, javnih i kulturnih ličnosti iz naše moderne povijesti. Prema programu Tezkiretname, dokumentu kojeg je usvojio Rijaset Iislamske zajednice, rahmetli Adil-beg spada u velike ličnosti. On je veliki vakif, značajna je ličnost u političkom životu, predstavljao je našu političku emigraciju u vrijeme SFRJ. Za nas muslimane je posebno značajan njegov institut, njegova zaklada, odnosno njegov vakuf, u kojem je nama, kao zajednici, narodu, društvu, zemlji, ostavio značajna djela i zbirke iz područja bosnike, islamike, turkike i drugih dokumenata koji su važni za našu historiju - rekao je dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice.
Adil-beg Zulfikarpašić rođen je u Foči, 23. decembar 1921. godine. Bio je bosankohercegovački vakif, intelektualac, političar, biznismen i mecena. Potomak je porodice Čengića, od oca Husein-bega Zulfikarpašića, veleposjednika i gradonačelnika Foče i majke Zahide Čengić.
- Jedan mladić iz begovske porodice je krenuo u antifašizam, prošao je Drugi svjetski rat, potom odlazi u emigraciju, postaje evropski liberal, uspješan biznismen, a onda dolazi u Bosnu i Hercegovinu početkom devedesetih godina, te snažno pomaže odbrani Bosne i Hercegovine iz svojih resursa koje je imao u Švicarskoj. Ostavio je pečat. Ja sam ga kao dječak upoznao i poznavao sam ga, uvijek je insistirao na jedinstvenosti Bosne i Hercegovine kao međunarodno priznate zemlje u njenim granicama kako postoji već od Karlovačkog mira 1699. godine. Kasnije je sav svoj imetak koji ima, on i njegova supruga rahmetli Tatjana, koja je primila islam, uložio u Bošnjački institut. U Petom članu tokom osnivanja instituta stoji pomoć obrazovanju i mladima koji predstavljaju našu budućnost - rekao je prije same tribine, prof. dr. Faris Gavrankapetanović, direktor Bošnjačkog instituta.
U junu 1988. Adil Zulfikarpašić osniva Bošnjački institut u Zurichu, a 1991. godine otvorena je podružnica Bošnjačkog instituta u Sarajevu koja djeluje i tokom rata u Bosni i Hercegovini. 1998. godine Zulfikarpašić je odlučio da preseli Bošnjački institut iz Zuricha u Sarajevo.
(Haris Ahbabović/Preporod.info)
