Naučni skup „Sufijski uticaj na oblikovanje društvenog života“ održan u Stocu
Naučni skup pod nazivom „Sufijski uticaj na oblikovanje društvenog života“ održan je u subotu, 18. decembra, u Stocu.
Skup, kojeg je organizirao Centar za istraživanje i unaprjeđenje duhovne i kulturne baštine u Bosni i Hercegovini, održan je pod pokroviteljstvom reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića.
On je u poruci, koju je prenio njegov izaslanik sarajevski muftija Nedžad-ef. Grabus, istakao da se radi o naporu višestruko korisnom za razvijanje duhovnosti i snaženje svijesti o pripadnosti islamskom, bošnjačkom i bosanskohercegovačkom identitetu.
Uz želje za uspješan rad skupa muftija Grabus je podsjetio da promjene društvenih prilika zavise i od kvalitetnog odgoja i obrazovanja.
- Čovjek je biće koje ima više komponenti i valja nam voditi računa o svima njima, jer naše djelovanje mora biti utemeljeno na uvjerenju koje je stabilno i koje može izdržati različita životna iskušenja - naglasio je muftija Grabus.
Govoreći o motivima koji su utjecali na odabir teme skupa šejh Halil Brzina Hulusi je kazao da na taj način žele poslati poruku zajedništva i jedinstva i još jednom aktuelizirati opće vrijednosti oko kojih ne bi trebalo biti nikakvih polemika. Prije svega to su pitanja države, vjere i bošnjačkog, a potom i zavičajnog identiteta.
- Mi ne bismo toliko intenzivno pozivali na jedinstvo, iz godine u godinu, da nismo svjesni naših podjela koje nam kao zajednici čine nesagledive štete. Država kao okvir je ono mjesto u kojem bi trebala biti nulta tolerancija na podjele i zato je od svih načela na kojima možemo pozivati na jedinstvo država prva. Vjera je kičma, stup i ravnoteža naša i ona je na središnjem mjestu - kazao je šejh Brzina.
U radu naučnog skupa učešće je uzelo petnaestak renomiranih naučnih, kulturnih i javnih radnika, alima, muderisa.
Govorili su o raskošnoj vjerskoj tradiciji sufizma na prostorima Bosne i Hercegovine, o Mehmed-ef. Handžiću, o sufijskom doprinosu socijalnoj pravdi na primjeru Abudlvehaba Ilhamije - bosanskog Sokrata, o oblikovanju pojedinca, društva i vlasti u tesavvufskom književnom narativu, o doprinos sufijskih šejhova u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, o razvoju islamskih institucija na području Kaknja, o temeljnim vjerovanjima Alevija, o halvetu kao sredstvu “dekontaminacije” u savremenom društvu, zikru kroz prizmu kur'anskih ajeta i Poslanikovih hadisa, ciljevim osnivanje i djelovanje CID-a, tesavvufskoj vezanosti Stoca za Oglavak, o Mevlana Dželaludin Rumiju, Džunejdu Bagdadiju i brojnim drugim temama.
Svi radovi će biti objavljeni u zborniku radova, koji je već u pripremi.
(Hasan Eminović/Preporod.info)
