Džaferović: Neustavnim zaključcima NSRS započet je frontalni napad na ustavni poredak BiH

Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Centar za međunarodnu politiku i postkonfliktna istraživanja organizirali su danas u Sarajevu konferenciju o temi "Razgovori o izbornoj demokratiji u Bosni i Hercegovini".

Skup je organiziran kao pokušaj akademske i stručne javnosti da, razmjenjujući specifični politički, društveni i historijski trenutak u kojem se bh. društvo nalazi, okupi najreferentnija regionalna imena o pitanju izbornih i ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini.

Okupljenima se danas obratio i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji je podvukao da je od iznimne važnosti da se intelektualna i stručna javnost uključuje u aktuelne političke procese jer politika ne smije biti prepuštena samo političarima, budući da se stvari o kojima se odlučuje tiču svih.

- Akademska zajednica nosi svoju odgovornost, u tom smislu, i treba da da svoj doprinos. Živimo u posebnom političkom trenutku u Bosni i Hercegovini. Kriza kojoj svjedočimo trenutno najveća je od Dejtona. Primarni uzrok je blokada institucija Bosne i Hercegovine - smatra Džaferović.

Nakon što je odsustvo iz institucija prošlo nesankcionirano, prvenstveno od tijela međunarodne zajednice propisanih Dejtonskim mirovnim sporazumom, vlasti entiteta RS odlučile su se krenuti korak dalje, podsjeća.

- Neustavnim zaključcima NSRS započet je frontalni napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao fundament mira. Pred svima nama je period neizvjesnosti. Od ishoda borbe, koja je pred nama, ovisit će budućnost Bosne i Hercegovine - stava je Džaferović.

Istovremeno, dok traje grubo narušavanje ustavnog poretka iz entiteta RS, intenzivirani su napori da se, kroz ograničene ustavne i izborne reforme, implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strabuzuru, a uskoro se navršava 12 godina otkako je Sud u Strazburu donio presudu u predmetu Sejdić-Finci.

Donošenje te presude historijski je događaj za Bosnu i Hercegovinu. Najviša evropska sudska instanca, zadužena za zaštitu ljudskih prava, konstatirala je tada da Ustav Bosne i Hercegovine nije usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Utvrđeno je da najviši pravni akt naše države sadrži diskriminacijske odredbe, kada je riječ o pravima građana da se kandidiraju za najviša tijela izvršne i zakonodavne vlasti, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

- Sveti princip Evropske konvencije je jednakost građana jedne države pred njenim zakonima. Presudom Sejdić-Finci utvrđeno je da je taj sveti princip povrijeđen. S obzirom na odredbe dejtonskog Ustava, došli smo do one paradoksalne situacije da su svi građani jednaki, ali da su neki jednakiji od drugih - podvukao je.

Građani, koji pripadaju konstitutivnim narodima, ničim zasluženo imaju privilegiran položaj u odnosu na sve ostale. Dvojici građana Bosne i Hercegovine uskraćena su prava da budu birani u najviša tijela vlasti samo zato što su, u etničkom smislu, Jevrej i Rom, istaknuo je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

- Iako je zvaničan naziv presude "Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine", ja bih kazao da tu presudu treba zvati Sejdić i Finci za Bosnu i Hercegovinu. Ovom presudom, BiH je naloženo da izmijeni svoj Ustav tako da otkloni navedenu diskriminaciju - podsjetio je Džaferović.

Smatra da je to bilo nešto najbolje što se moglo desiti Bosni i Hercegovini, ta presuda Suda u Strazburu, kaže Džaferović, bila je najsnažniji mogući impuls Bosne i Hercegovine da korigira svoje ustavno uređenje, tako da osigura ravnopravnost svim svojim građanima.

Pojasnio je da dejtonski Ustav kaže da je Bosna i Hercegovina zemlja Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih koji u njoj žive, a to je važno zbog pitanja legitimiteta jer članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine jesu etnički identificirani, ali imaju građanski legitimitet. Njih biraju svi građani, a ne samo pripadnici tri naroda.

To je potvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u čuvenoj odluci o konstitutivnosti iz 2000. godine. Pojašnjavajući odredbu o sastavu Predsjedništva, Ustavni sud zaključuje da člana Predsjedništva iz entiteta RS ne biraju samo Srbi i prema tome on ne predstavlja niti Republiku Srpsku kao entitet, niti isključivo srpski narod, već sve građane.

Jednako tako i članove Predsjedništva iz entiteta Federacija ne biraju samo Bošnjaci i Hrvati, već svi građani, te oni predstavljaju građane, a ne samo bošnjački ili srpski narod, podvukao je Džaferović.

U obraćanju na konferenciji, član Predsjedništva napominje da ovo znači da je Ustav Bosne i Hercegovine usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kada se govori o tome ko bira, a implementacija presude Sejdić-Finci trebala se baviti samo time ko je izabran, jer problem je detektiran na planu pasivnog biračkog prava, a ne aktivnog.

- U godinama od 2009. godine kada je donesena presuda Sejdi-Finci od pojedinih aktera u Bosni i Hercegovini, ali i u susjednoj Hrvatskoj, stalno su postavljani zahtjevi da se implementacija ove presude poveže sa rješavanjem pitanja tzv. "legitimnog predstavljanja Hrvata". U stvarnosti, to je značilo iznevjeriti samu suštinu presude i unijeti diskriminaciju tamo gdje je nije bilo dosad - smatra on.

Trenutno Ustav Bosne i Hercegovine dopušta samo Bošnjacima, Hrvatima i Srbima da budu izabrani u Predsjedništvo i Dom naroda PS Bosne i Hercegovine i to je diskriminacija za Ostale, na polju pasivnog biračkog prava te Džaferović naglašava da bi se, realizacijom zahtjeva da samo Hrvati biraju Hrvate, Bošnjaci Bošnjake, a Srbi Srbe, diskriminacija prenijela i na polje aktivnog biračkog prava.

- Uvođenje takvog sistema striktnog etničkog predstavljanja ne bi bilo protivno samo Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, već i samom Dejtonskom ustavu koji, ponovimo, propisuje građanski legitimitet članova Predsjedništva - stava je.

Stoga je jedini način da se konačno provede presuda Sejdić-Finci da se vrati njenoj suštini, a to je prvenstveno brisanje etničkih prefiksa članova Predsjedništva, podvukao je.

- Naša zadaća jeste da uklanjamo postojeću nepravdu iz ustavnog i izbornog sistema BiH. Zahvaljujući presudama Evropskog suda za ljudska prava dobili smo jasnu viziju i mapu puta, kojim smjerom trebamo ići, kada je u pitanju razvoj izborne demokratije u Bosni i Hercegovini – kazao je Džaferović.

Kako je zaključio, put Bosne i Hercegovine je put osiguranja jednakih individualnih prava i sloboda svakom svom građaninu, bez obzira na etničko ili drugo porijeklo, a dejtonski Ustav je osigurao visok stepen prava, pa čak i privilegija za konstitutivne narode, no sada je vrijeme da ta prava osiguraju i svim građanima, jer samo tako će se Bosnu i Hercegovini uvesti u red funkcionalnih, evropskih demokratskih država.

Na današnjoj konferenciji, organiziranoj u hibridnom formatu, govorilo se i o starim i novim paradigmama ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini te međunarodnim standardima od evropskih do anglosaksonskih rješenja.

(Preporod.info)