Reisu-l-ulema: Ebu Hanifin rad predstavlja značajan dio naše teološko-pravne tradicije

- I danas je njegovo djelo izazovno za mnoge teologe i pravnike, pa i ovaj današnji skup je dio tih napora na platnu koje je on raskrilio. Ono je, kao način promišljanja, za nas važnije od njegovih gotovih teološko-pravnih rješenja, jer nas uvodi u aktivni svijet našeg vremena - rekao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović na otvaranju naučnog skupa „Imam Ebu Hanife“, u okviru manifestacije „Dani islamske tradicije Bošnjaka“.

Reisu-l-ulema Kavazović pozdravio je ideju Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka da se na ovakav način govori o Ebu Hanifi.

- Govoriti o Ebu Hanifi danas moguće je iz perspektive i prirode njegova djela, i to o njemu kao teologu i pravniku. Njegova pojava, kao i kod drugih historijskih ličnosti, određena je specifičnostima vremena u kojem je živio. Znanost njegova vremena, posebno teologija i pravo, plod je najranijih pokušaja da se sistematizira naučni materijal nastao u prvom stoljeću islama nakon Hidžre, u procesu izdvajanja zasebnih znanosti i disciplina unutar narasle muslimanske usmene tradicije. Promatran u toj pojavnosti, Ebu Hanife nam se pokazuje kao središnja ličnost ukupnih procesa ranog formativnog perioda drugog stoljeća po Hidžri - rekao je reisu-l-ulema.

Ne samo rana, već i kasna muslimanska misao, sve do naših dana, morala se baviti Ebu Hanifom, radi vlastitog razgraničenja s njegovom pojavom, likom i djelom, nastavio je Kavazović.

- Mogli bismo reći da je njegovo vrijeme, a i ono poslije njega na poseban način, bilo vrijeme kritike njegovih stavova i mišljenja. Otuda i mi danas, bez obzira na veliku vremensku distancu, stojimo naspram njega i njegove misli i svjedočimo raznovrsnosti kritike njegovog djela, stavova i mišljenja - naglasio je.

Okolnosti pod kojima se pojavio Ebu Hanife čine njegov slučaj posebnim, smatra reisu-l-ulema. On je bio i teolog i pravnik, kakav se do tada nije pojavio u muslimanskoj povijesti.

- Bio je kritičar svog vremena, ali i veoma aktivan u kreiranju društvene stvarnosti. Po svemu što je do nas doprlo, on je stajao na razmeđu dviju epoha: one koja se ogledala u usmenom prenošenju znanja i samih početaka bilježenja usmene tradicije i pisanja naučnih radova.  On nije bio tip „čistog“ znanstvenika, već je u sebi spajao mnoge sposobnosti i težnje. Bio je teolog teoretičar, ali je bio i praktičnog uma, sposoban da pronikne u društvene prilike. Ta njegova sposobnost se ogledala u njegovom pravnom promišljanju i iznalaženju praktičnih rješenja za probleme svoga vremena - naglasio je reisu-l-ulema Kavazović, podsjetivši da je Ebu Hanife bio akter u privrednom životu svoga grada, baveći se trgovinom, te da je na taj način bio uključen u društvenu stvarnost, te poznavao ekonomske prilike koje su vladale na tržištu rada.

Vjerovao je u svoje ideje i stajao iza njih, riječju i djelom, dodao je Kazazović, govoreći o Ebu Hanifi.

- Uključivao se u svakodnevni život svoje sredine na više polja, a istovremeno se bavio naučnim radom. Na tom putu se susretao s ljudima od dara i utjecaja, kako među naučnicima (poput Džafera Sadika, Malika bin Enesa i Muhammada bin Abdur Rahmana Ibn Ebi Lejla), tako i među državnicima i svojim učenicima, koji će izrasti u velikane znanja: Ebu Jusuf, Muhamed, Zufer i dr. Pored djela iz akaida koja mu se pripisuju, čini se posebno važnim djelo Iḫtilāf ebī Ḥanīfeh wa Ibn ebī Lejlā, nastalo  prema predaji njegovog učenika Ebu Jusufa, koje odražava svu pravničku oštroumnost Ebu Hanife - naveo je on.

Ono je poslužilo kasnijim generacijama, i kao osnova i kao prepreka, za teološko-pravnu kritiku, rekao je Kavazović i dodao da je to u početku predstavljalo svojevrstan izazov i inspiraciju za mlade teologe i pravnike.

- Naporedo s tim, oko Ebu Hanife i njegovog mišljenja se hvatala i svojevrsna legenda, koja je sprečavala racionalnu kritiku, pretvarajući njegovu misao u posvećenu, spremnu da se isključivo slijedi. Ona će nanijeti nesagledivu štetu njegovoj teološko-pravnoj misli. Mada to nije bio slučaj za njegova života, kritika njegovih stavova se kasnije teško probijala među njegovim sljedbenicima. Sve je teže bilo dovoditi u pitanje ispravnost njegovih stavova. Uglavnom se ta kritika kretala između pretjeranih pohvala i bezrazložnog poricanja vrijednosti njegovih teološko-pravnih stavova. Razlike, pa i proturječnosti, u kritici njegovih stavova i mišljenja su do izvjesne mjere i razumljive i neizbježne, jer se radi o mišljenju koje plijeni svojim intelektualnim bogatstvom - istaknuo je reisu-l-ulema.

Kazao je da čak i površnost njegovih teološko-pravnih postavki ima svoju vrijednost i da treba na nju gledati iz perspektive neprestane pokretljivosti ljudskog duha. Neka od pitanja koja je imam otvorio, koja su doživjela kritiku i bila odbačena za izvjesno vrijeme, vremenom bi iznova zadobila pažnju i zahtijevala ponovno vrednovanje, podsjetio je.

- Mnoga od pitanja koja je on postavio pred nas ni do danas nisu iscrpljena. Najčešće su to pitanja odnosa između raznih vidova vjerovanja, djelatnosti i ponašanja, u čijim granicama se odvija ljudski život općenito. Ono što ih i danas čini aktuelnim jeste njihovo otežano sagledavanje iz perspektive promjenjivih životnih uvjeta i neuhvatljivog toka života. Epoha nakon njegove smrti bila je u dubokoj društvenoj proturječnosti s njegovim vremenom. Te razlike su se odrazile i na njegovo djelo uzeto u cjelini. Literatura koja je nastala na njegovim osnovama, a sama po sebi je opsežna i raznovrsna, mora se uzeti u obzir kod izučavanja djela Ebu Hanife, kao dio organske cjeline. Samo tako cjelovita literatura osvjetljava Ebu Hanifinu pojavu i nasljedstvo, kao bogat izvor teološko-pravnih asocijacija, važnih i za teologiju i za pravo našeg vremena - naglasio je.

I danas je djelo Ebu Hanife izazovno za mnoge teologe i pravnike, zaključio je u svom govoru reisu-l-ulema.

- Ono je, kao način promišljanja, za nas važnije od njegovih gotovih teološko-pravnih rješenja, jer nas uvodi u aktivni svijet našeg vremena. Ebu Hanifin rad utkan je u osnovu našeg intelektualnog naslijeđa i prakse i predstavlja značajan dio naše teološko-pravne tradicije - poručio je reisu-l-ulema Kavazović.

(Preporod.info)