Novim Takvimom Rijaset Islamske zajednice obilježava 140 godina od osnivanja

- Takvim je rastao u okrilju Islamske zajednice i shodno vremenima mijenjao svoj kurs, makar u dijelu koji se tiče objavljenih radova, tako da Takvim danas predstavlja jedan dragocjen historijski materijal koji govori o našim unutarnjim kretanjima i intelektualnim preokupacijama - rekao je za Preporod.info urednik Takvima za 2022. godinu dr. Samedin Kadić.

Takvim, najtiražnija publikacija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koju izdaje El-Kalem, i ove godine otvara nove teme i horizonte.

- Takvimom za 2022. godinu Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini obilježava 140 godina od osnivanja, odnosno ustoličenja prvog reisu-l-uleme, Hilmi-ef. Hažiomerovića, 1882. godine. Tim povodom, redakcija Takvima je odlučila posvetiti zasebnu tematsku cjelinu ovom izuzetnom jubileju. Čast nam je da je ovogodišnji svezak otvoren prigodnim tekstom reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića. Osim reisu-l-uleminog teksta, u rubriku „140 godina Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini“, uvršteni su i tekst dr. Hilme Neimarlije o istaknutim ličnostima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i tekst dr. Fikreta Karčića koji sadrži komparaciju institucionalnog organiziranja muslimana u Bosni i Hercegovini i muslimana u Andaluziji - naveo je Kadić.

Još dva značajna jubileja su obilježena u novom Takvimu.

- Prošlo je 1400 godina po Miladu od Poslanikove Hidžre i 30 godina od početka agresije na našu državu. Iako je svaki od ovih događaja historija po sebi, smatrali smo da oni potvrđuju muslimansko opredjeljenje za dostojanstvo i institucije. Posebno želim istaći kako je u kalendarskom dijelu Takvima prvi put uvršten i tekst Tezkiretname, kao vid poštovanja prema vlastitoj prošlosti i potvrđivanja institucionalnog kontinuiteta. Riječ je, kao što je manje-više poznato, o programu obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini - rekao je urednik Takvima.

Budući da je okvirna tema ovogodišnjeg Takvima dostojanstvo, većina radova je tretirala ovaj fenomen, ali iz različitih perspektiva.

- Dr. Enes Karić je pisao o dostojanstvu obreda prema Kur'anu, dr. Almir Fatić o terminološkim značenjima dostojanstva u Kur'anu, dr. Senad Ćeman o pojmu dostojanstva u islamskoj pravnoj misli, a mr. Fadilj Maljoki je odabrao neke karakteristične hadise o dostojanstvu. Posebno sam ponosan što je u ovom svesku Takvima objavljen tekst o rodnoj perspektivi dostojanstva u islamskoj tradiciji, autorice Zilke Spahić-Šiljak. Tu su i tekstovi dr. Ehlimane Memišević o genocidu kao radikalnom obliku potiranja ljudskog dostojanstva, dr. Hikmeta Karčića o transgeneracijskoj traumi genocida, te tekst dr. Zehre Alispahić o narušavaju dostojanstva u našoj svakodnevnici. Posebno bih istakao tekstove: dr. Esada Durakovića o mogućnostima prevođenja kur'anskog teksta, dr. Senadina Lavića u kojem autor sumira tri decenije od priznanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, te odlični tekst Mehe Šljive o fenomenu digitalizacije. Također, vrijedno je spomenuti tekstove dr. Munira Drkića o dostojanstvu čovjeka kod Rumija i Širazija, te Bilala Hodžića o konceptu vjerskog vjenčanja u Njemačkoj - naglasio je Kadić.

Nema vjere, nema slobode bez dostojanstva, dodao je on.

- Dostojanstva nema bez pravde. Institucija je institucija u onoj mjeri u kojoj poštuje i štiti ljudsko dostojanstvo. Dostojanstvo nije isto što i čast. Čast je statusna kategorija, dostojanstvo ontološka. Čast je važna. Dostojanstvo je dublje. Ono podrazumijeva da osoba ima vrijednost kao osoba, a ne po tome jesmo li mi za ili protiv nje. Muslimani, kao i pripadnici drugih religija, trebaju napraviti iskorak iz kulture časti u kulturu dostojanstva. Nema boljeg sredstva za zaštitu života, vjere i dostojanstva - od vlastite države, rekao je, dodavši da je  jedna od osnovnih zadaća države da štiti dostojanstvo, kako pojedinaca, tako i grupa.

Kadić je podsjetio da Takvim izlazi jednom godišnje, a da brigu o Takvimu vodi Izdavački centar Rijaseta Islamske zajednice El-Kalem.

- Takvim je rastao u okrilju Islamske zajednice i shodno vremenima mijenjao svoj kurs, makar u dijelu koji se tiče objavljenih radova, tako da Takvim danas predstavlja jedan dragocjen historijski materijal koji govori o našim unutarnjim kretanjima i intelektualnim preokupacijama. O kakvom korpusu je riječ govori podatak da je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu nedavno odbranjena odlična master teza o etičkim temama u Takvimu u periodu od 1970.-2010. Ukratko, nesporno je da su za Takvim uglavnom tekstove pisali najumniji intelektualci iz bošnjačkog korpusa, i tako, svojim stavovima kreirali javno mišljenje. To bi trebao biti glavni zadatak Takvima i danas. Na kraju se želim zahvaliti svim članovima redakcije na doprinosu, kao i direktoru El-Kalema Mesudu Smajiću te Aidi Mujezin i Tariku Jesenkoviću na kvalitetnoj saradnji - poručio je urednik Takvima Samedin Kadić.

(Preporod.info)