Izložba "Scenografija kroz vrijeme"

Monografija “Scenografija: prostor za snove; Narodno pozorište (1921–2021)“ bit će promovirana u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u petak, 10. decembra.

U povodu predstavljanja Monografije, Muzej u saradnji sa BKZ "Preporod" organizira i izložbu pod nazivom “Scenografija kroz vrijeme” autorice Amine Abdičević koja će biti otvorena nakon promocije.

- U godini kada se proslavlja i obilježava značajan jubilej – 100. godišnjica od osnivanja najznačajnije institucije kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini – izložbom „Scenografija kroz vrijeme“, nastojali smo publici predstaviti razvoj scenografske umjetnosti u Narodnom pozorištu Sarajevo, od njegovog osnivanja, daleke 1921. godine pa do danas. Kada se podigne pozorišna zavjesa upravo je scenografija ono prvo što gledalac primijeti i upravo ona ostavlja prvi dojam na publiku, čineći značajan segment u cjelokupnom dojmu scenske čarolije - izjavila je Feni viša savjetnica u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine Amina Abdičević.

Ona podsjeća da tokom stogodišnjeg djelovanja sarajevskog Narodnog pozorišta, historija scenografije uključuje više od 160 domaćih i gostujućih scenografa, arhitekata i likovnih umjetnika koji su zajedno ostavili neizbrisiv pečat u razvoju scenografskog izraza.

Veliki dio bogate arhivske građe prikupljen iz pozorišnih fundusa Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, arhive Narodnog pozorišta Sarajevo i privatnih kolekcija pojedinih scenografa, javnosti će biti prezentiran po prvi put.

- Scenografi, autori tih vrijednih eksponata koji su bili tvorci likovnog iskaza u nastanku jedne predstave, istaknuta su imena u području pozorišne scenografije, ali među njima ima i značajnih bh. likovnih umjetnika. Njihovim radom na scenografijama u različitim periodima postojanja Narodnog pozorišta, ispisana su i svjedočanstva o modernim i savremenim putevima scenografije kao specifične primijenjeno-umjetničke oblasti u službi pozorišta - kazala je Abdičević.

Podsjeća da su nenadmašnim scenskim kreacijama, imena poput Zuke Džumhura, Mersada Berbera, Safeta Zeca, Affana Ramića, Osmana Arslanagića i mnogih drugih, jednako važnih i značajnih imena ostavila neizbrisiv trag u pozorišnoj historiji Bosne i Hercegovine.

- Nadamo se da ćemo kroz ovu jedinstvenu izložbenu postavku, u godini kada se obilježava i 60 godina djelovanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, skrenuti pažnju javnosti na dragocjene zbirke i eksponate koji su pohranjeni u pozorišnim fundusima Muzeja, kao dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine i svjedočanstvo identiteta i dugovječnog kulturnog života - istakla je Amina Abdičević.

U radu na monografiji „Scenografija: prostor za snove (Narodno pozorište Sarajevo, 1921–2021)“ učestvovao je tim autora i stručnjaka).

(Preporod.info)