Goražde: Promocija prvog dijela edicije "Sabrana djela" Nerkeza Smailagića

Promocija prvog dijela edicije Sabrana djela Nerkeza Smailagića jučer je održana u zgradi Islamskog kulturno-obrazovnog centra u Goraždu, u organizaciji Muftijstva goraždanskog i Izdavačke kuće ''Kupola'' d.o.o.

O ediciji su u ulozi promotora govorili muftija sarajevski dr. Nedžad-ef. Grabus, muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić i profesor Mustafa-ef. Spahić.

Moderator je bio Meho-ef. Šljivo, šef Odjela za vaz, hatabet i iršad Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

U ime izdavača govorio je Mustafa Bećirović, vlasnik Izdavačke kuće ''Kupola''.

Muftija Remzija-ef. Pitić je u ime organizatora promocije poselamio prisutne i poželio dobrodošlicu. Čestitao je izdavaču i istakao vrijednost ovog projekta koji, kako je rekao, ima nacionalni značaj. Istakao je zadovoljstvo i ponos što je i sam od početka dio ovakvog kapitalnog projekta.

Govoreći o Nerkezu Smailagiću rekao je da pripada plejadi gospode po sebi ili iz sebe, te da je jedan od razloga za ovu ediciju upravo to da nas podsjeti da budemo gospoda kakva bi trebali i znamo biti – stara evropska gospoda.

Drugi razlog za ovaj projekat je, kako je rekao, priroda djela Nerkeza Smailagića, opus koji je potpuna nauka, sa standardima koji su podignuti na najvišu moguću ljestvicu. 

Profesor Spahić je na početku svog predstavljanja edicije govorio o Nerkezu Smailagiću kao naučniku i intelektualcu koji nije potcjenjen, ali je jeste sistemski skriven ili skrivan, posebno od bosanskohercegovačke javnosti.

Govorio je o njegovom doprinosu osnivanju i profiliranju Islamskog teološkog fakulteta, sadašnjeg Fakulteta islamkih nauka u Sarajevu, zajedno sa drugim velikim imenima tog vremena kao što su Husein-ef. Đozo, Kasim-ef. Dobrača, Ahmed-ef. Smajlović i Hamdija Ćemerlić.

Govorio je o karijeri Nerkeza Smailagića koju je izgradio u Hrvatskoj, o intelektualnim krugovima u kojima se kretao, o njegovoj saradnji i druženju sa Miroslavom Krležom i velikom poštovanju koje mu je Krleža ukazivao. Kratko se osvrnuo na značaj svake od knjiga iz ovog dijela edicije Sabranih djela Nerkeza Smailagića.

Govorio je utjecaju i mjestu koje su ove knjige od vremena objavljivanja, zahvaljujući svojoj izvanrednosti, imale u oblastima koje su obrađivale.

Muftija dr. Nedžad-ef. Grabus je na početku svog obraćanja zahvalio organizatoru za priliku da u Goraždu bude dio događaja upriličenog ovakvim povodom.

Govorio je o Bosni i Hercegovini koja u to vrijeme nije bila ambijent u kojem su mogli nesputano djelovati intelektualci poput Nerkeza Smailagića. O njemu je govorio kao čovjeku koji je mogao tako sintetički povezati dva svijeta: svijet islama i onoga što znamo kao svijet Zapada, te se vješto kretati i prelaziti iz jednog u drugi.

Za Nerkeza Smailagića, kako je rekao, islam nije bio samo vjera, već stil života. Govorio je i o tri plana o kojima on govori u svojim djelima: islamu koji ima ulogu koja vodi humanizaciji svijeta, konceptu bige o siromašnima do potpune afirmacije svih ljudi, te afirmaciji zemaljske egzistencije do metafizičke zapitanosti.

Istakao je kako je Smailagić bio od onih pojedinaca koji su predstavljali zamjenu za nedostajuće institucije, a njegova djela, kako je rekao, Bošnjake kao narod povezuju sa glavnim tokovima ljudskog mišljenja i nezaobilazan su materijal za vjersku pismenost u ovom dijelu svijeta. 

Bećirović je rekao da ovaj projekat suštinski pripada Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, a formalno je realiziran u Izdavačkoj kući ''Kupola''. Zahvalio se za podršku projektu koji je, kako je rekao, još u toku. Naime, prvi dio edicije sadrži šest naslova (Klasična kultura islama I i II, Uvod u Kur'an, Leksikon islama, Muhammed, a.s., - život i Muhammed, a.s., - djelo.) od ukupno dvadest i jednog koliko bi Sabrana djela Nerkeza Smailagića po završetku ovog izdavačkog poduhvata trebalo da sadrže.

Govoreći o važnosti i vrijednosti opusa Nerkeza Smailagića pitao se o našim mogućnostim da ovoj opus na engleskom jeziku ponudimo široj čitateljskoj javnosti, posebno Evrope.

Spomenuo je Nerkeza Smailagića spomenuo je angažiranog Bošnjaka i kao ''Evropejca islamskoga srca'', kako ga je opisao Vlado Gotovac. Kazujući o njegovom ranom intelektualnom pregnuću rekao je da je on, po vlastitom iskazu, djelo ''Klasična kulura islama'' počeo pisati još u mektebu u kojem je, kako je rekao, ''uhvatio trenutak vječnosti''.

U tim dječačkim danima se družio sa Muhamedom Filipovićem, poslije dobro poznatim velikanom bosansko-hercegovačkog akademskog i intelelektualnog svijeta Bosne i Hercegovine.

Zaključujući promociju moderator Meho-ef. Šljivo naveo je izjavu književnika Mirka Kovača koji je rekao da grijehe velikih autora otkupljuje njihova literatura, te izjavu dr. Hilme Neimarlije koji je rekao da Nerkez Smailagić niti u jednom trenutku nije zaboravio vječnost koju je jednom otkrio.

(Preporod.info)