Efekti "Akcije kurbani": U srednjem Podrinju za sedam godina otkupljeno 26.000 kurbana

U proteklih sedam godina samo na području medžlisa Srebrenica, Vlasenica, Bratunac i Zvornik otkupljeno je oko 26.000 kurbana u vrijednosti od 8,5 miliona maraka, što je važan ekonomski podsticaj za povratnička domaćinstva i pokazatelj povjerenja koje ljudi imaju u ovaj projekat Islamske zajednice - istaknuto je na današnjem sastanku u Medžlisu Srebrenica na kojem su predstavljeni dosadašnji rezultati "Akcije kurbani" realizirane na području navedenih medžlisa.

Sastanku su prisustvovali glavni imami i aktivisti iz Srebrenice, Bratunca, Vlasenice i Zvornika, aktivni učesnici ovog Rijasetovog projekta, sa kojima je rukovodilac Ureda za ekonomske poslove Bilal Memišević razgovarao o efektima i izazovima koji ovu akciju prate na terenu.

Nakon što je u 2014. godini učinjen iskorak odlukom da se dio kurbana kupi od bošnjačkih povratnika, što je rezultiralo kupovinom 2.400 kurbana od povratničkih porodica, danas vjernici u Bosni i Hercegovini i dijaspori putem "Akcije kurbani" koju realizira Rijaset Islamske zajednice kupuju mnogo veći broj kurbana od povratnika.

Kurbani se kupuju u Srebrenici, Žepi, Bratuncu, Vlasenici, Zvorniku, Višegradu, Foči, Gacku, Prnjavoru i drugim povratničkim područjima, a meso kurbana se prvenstveno i dijeli povratničkoj populaciji, te različitim socijalnim kategorijama tokom bajramskih dana, ali i tokom cijele godine, zahvaljujući skladištenju mesa zamrzavanjem i preradi kurbanskog mesa koje dijeli Ured za društvenu brigu Islamske zajednice.

Konkretni efekti ove akcije vide se u iznosu novca koji je unesen u povratnička mjesta prodajom i otkupom kurbana.

- Važno je naglasiti da je u proteklih sedam godina samo u Srebrenici, Vlasenici, Bratuncu i Zvorniku otkupljeno je kurbana u vrijednosti od oko 8,5 milion KM, što je veliki ekonomski podsticaj za povratnička domaćinstva i pokazatelj povjerenja koje ljudi imaju u ovaj projekat u kojem je Islamska zajednica istovremeno servis povratnicima da prodaju kurbane, a mnogim vjernicima, posebno u dijaspori, i servis i da izvrše ibadet, odnosno žrtvuju kurban u skladu s islamskim propisima i zdravstvenim uslovima. Također, Islamska zajednica je i adresa koja osigurava hranu za brojne pojedince i ustanove - kazao je Memišević.

Osim povratnika, meso koristi i više od 70 pravnih subjekata, od narodnih kuhinja, studentskih domova do obdaništa i centara za liječenje. Islamska zajednica meso dijeli studentskim domovima u Sarajevu i Mostaru, Narodnoj kuhinji i Udruženju gluhih i nagluhih u Zenici, Udruženju građana cerebralne paralize u Goraždu, Centru za posebne potrebe u Rogatici, Udruženju Roma Kakanj i drugima. Također, prerađevine od kurbanskog mesa koriste i osobe koje se obrate za pomoć Islamskoj zajednici, te druge kategorije kojima pomoć pruža Crveni križ.

S obzirom na to da se kurbani mogu kupiti i online uplatama na račune Rijaseta, putem medžlisa, ali i medresa u BiH, prisutnima se obratio i Mehmedalija Čandić iz Behram-begove medrese u Tuzli, koji je kazao kako na području nekoliko medžlisa, među kojima su Zvornik, Vlasenica, Srebrenica, Bratunac, ova medresa otkupi oko 41 posto krupne stoke od ukupno kupljenih krupnih kurbana, pa tako postoji ogroman potencijal za povratnike da na godišnjem nivou imaju zagarantirano tržište za prodaju krupne stoke.

- Medresa ne kupi nijedan kurban krupne stoke iz obližnjih gradova u Federaciji dok se ne otkupi sva postojeća krupna stoka u ovim medžlisima, stoga je potrebno ljudima objasniti kakav potencijal ima ova akcija - kazao je Čandić.

Glavni imam Medžlisa Bratunac Elvir-ef. Hodžić je ukazao da je aktivistima ove akcije u Bratuncu problem nedostatak klaonica i hladnjača, a kada je riječ o uzgoju krupne stoke, ljudi nemaju potrebne kadrovske i infrastrukturalne uvjete.

- Sve je manje ljudi koji drže krupnu stoku. Imamo sela koja su imala ogromne farme, a danas imaju dvije-tri krave. Putem ove akcije Islamska zajednica je na bratunačkom području unijela oko dva miliona maraka u povratničke kuće ovih zadnjih šest godina. Trebamo biti svjesni koliko i šta to znači povratnicima - kazao je efendija Hodžić.

Glavni imam Medžlisa Vlasenica Nurdin-ef. Grahić ocijenio kako na ovaj način povratnici budu zaista zabrinuti.

- Međutim, u Vlasenici je najveći problem što u gradu nema nijedne klaonice! Mnogo je potencijala, imamo prazne objekte, mogu se opremiti s minimalnim ulaganjima da budu klaonice. Ovi objekti se nalaze u centrima džemata i nadamo se da ćemo ih u budućnosti opremiti. Ali, kao što vidite, ministarstva nisu raspoložena da ulažu u taj segment kako bi se povratnici mogli  baviti ovim poslom, pa tražimo alternativna rješenja - kazao je glavni vlasenički imam.

Imami su ukazali da Islamska zajednica ima visoke higijenske standarde, zbog čega svi zainteresirani i nisu baš u mogućnosti da ispune sve zahtjeve kada je riječ o klanju i skladištenju mesa.

Memišević je na to kazao kako Islamska zajednica neće izostaviti nijednog proizvođača stoke u povratničkim džematima, ali da standardi moraju biti ispoštovani, te da se nikada neće ići na uštrb kvalitete i zdravstvenih standarda, te da treba biti svjestan da je kurban prije svega žrtva koja također ima svoje uvjete.

- Ono što pokušavam jeste ljude uvjeriti u sigurnost akcije, da mogu prodati ono što uzgoje. Primjećujem da se smanjuje broj ljudi koji proizvode stoku. Sitne stoke i ima, ali s krupnom je teže. Potrebno je kontinuirano ulagati u infrastrukturu i sada nemamo toliko pritiska da se na jednom mjestu moraju zaklati kurbani. Mi smo već formirali tim ljudi koji rade na terenu i poznaju stočni fond pa su cijelo vrijeme tu angažirani, i prije Bajrama i tokom bajramskih dana. Jedan od većih problema može biti odlaganje organskih ostataka od kurbana, odnosno iznutrica koje ljudi ne jedu i ne koriste - kazao je Mustafa-ef. Muharemović iz Zvornika.

Na kraju sastanka Memišević je zaključio da povratnici kroz ovu akciju "ne moraju kucati od vrata do vrata kako bi prodali svoju stoku".

- Činite sve što je u vašoj moći da ljude na nivou Medžlisa uključujete u projekat, one koji poznaju ili će upoznati sve ljude na terenu kako bismo kadrovski ojačali projekat i općenito unaprijedili Akciju kurbana - kazao je Memišević.

Kurbani se inače kupuju od povratnika koji unaprijed informiraju aktiviste akcije koliko će imati kurbana na raspolaganju, a povratnici moraju biti poznati u svojim mjestima kao čestite džematlije koje se bave uzgojem stoke i koji imaju matična stada.

(E.S./Preporod.info)