Gazi Husrev-begova medresa: Hatma dova i prigodno sjećanje na profesora Medrese hfz. Sinanuddin-ef. Sokolovića
U povodu 110 godina od rođenja hfz. Sinanuddin-ef. Sokolovića, profesora Gazi Husrev-begove medrese, u amfiteatru ove škole upriličeno je prigodno sjećanje na njegov život i djelo i proučena hatma-dova.
Hatma-dovi je, osim profesora i učenika Medrese, prisustvovala je i rodbina rahmetli profesora Sokolovića.
Na početku programa ašere je proučio hafiz Omer-ef. Zulić, profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi.
U uvodnom obraćanju, moderatorica programa Amina Birdahić, učenica Gazi Husrev-begove medrese, zahvalila je prisutnima što su se odazvali pozivu da se na prigodan način prisjete i uz učenje hatma-dove, obilježie 110 godina od rođenja hadži hafiza Sinanuddin-ef. Sokolovića, profesora Gazi Husrev-begove medrese, objavila je ova škola na svom zvaničnom Facebook profilu.
- Danas se sjećamo velikog profesora, velikog čovjeka koji je svojim radom, na svoj način, nesumnjivo obilježio vrijeme u kojem je živio. Zabilježeno je da sjećanje i povijest ne moraju ići zajedno. Povijest je zauvijek prošlost. Povijest ima svoje zakonitosti i smjernice. A sjećanje je naša intuitivna potreba da sve što je prošlo zadržimo u sadašnjosti - kazala je moderatorica programa.
Sinanuddin Sokolović rođen je 12. oktobra 1911. godine u Priboju na Limu. Poslije osnovne škole i četiri razreda Šerijatske gimnazije upisao je Šerijatsku sudačku školu koju je završio 1936. godine.
U Islamsku zajednicu se uključio sa svojih četrnaest godina i to kao mujezin u Karpuzovoj džamiji u Sarajevu. Hifz je završio pred hfz. Mustafa-ef. Kulenovićem - svojim puncem, a hafiska dova je organizirana u njegovoj 56-oj godini. Službovao je u Jajcu kao imam i hatib, a kao šerijatski sudija službovao je u Visokom i Travniku u toku Drugog svjetskog rata.
Nakon rata bio je sekretar Ulema-i medžlisa, zatim pravni savjetnik u preduzeću "Šik" sve do septembra 1960. godine kada je postavljen za profesora u Gazi Husrev-begovoj medresi.
Kao profesor i pedagog bio je veoma uvažavan i omiljen zbog svog druželjubivog stava prema učenicima i sposobnosti da ih plastičnim primjerima i na duhovit način uvuče u materiju i osvoji. Uz to je bio i hatib Careve džamije. Bio je vrlo vješt orator, sugestivan u predavanjima i vazovima, pa je bio poznat širom Bosne i Hercegovine. Također je bio dobar organizator i pokretač mnogih akcija, pa je njegov doprinos sprovođenju i organizaciji prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra odnosno kurbanskih kožica bio značajan.
Bio je dugogodišnji sekretar "Ilmijje u Bosni i Hercegovini" i na tome poslu ostvario značajne rezultate. Jedno vrijeme bio je i sekretar Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dugogodišnji sekretar i član Uređivačkog kolegija u "Preporodu", "Glasniku VIS-a" i "Takvimu", i dr. Izrazito je cijenio pisanu riječ a i sam je pisao poučne članke i tekstove koji su objavljivani u "Preporodu", "Glasniku" i "Takvimu", a nekolicina njih štampani su i kao posebni separate.
Hafiz Sinanuddin Sokolović je preselio na ahiret 30. septembra 1973. godine. Iza njega ostala je bogata kućna biblioteka koju su njegovi potomci u cijelosti poklonili Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Uz Gazi Husrev-begovu medresu, organizator sjećanja na hafiza Sokolovića i hatma-dove bila je Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
O značaju Tezkiretname, programa institucionalnog obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, među koje se ubraja i profesor Sinanuddin-ef. Sokolović, u ulozi predstavnika Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta, govorio je dr. Ekrem Tucaković.
Dr. Tucaković je između ostalog naglasio da je Rijaset IZ prošle godine donio odluku o pokretanju Tezkiretname, institucionalnog sjećanja na poznate i za Islamsku zajednicu i muslimane zaslužne pojedince. Napravljen je popis ličnosti, razvrstan u nekoliko nivoa i date upute ustanovama IZ o nacinu organizovanja nastupajućih godišnjica vezanih za njihovo rođenje ili smrt.
Naglasio je veliku važnost njegovanja kolektivnog sjećanja na zaslužne pojedince bez čega nije moguće sačuvati svijest o našem identitetu.
- Naš kolektivni identitet ustvari predstavlja zbir takvih sjećanja. Ako toga nema ili se zanemari postoji opasnost da se izgubimo u nekom tuđem identitetu. Potporu ovakvoj praksi nalazimo u Božijem savjetu i upozorenju: “I ne budite kao oni koji su zaboravili Allaha, pa je On učinio da sami sebe zaborave”; to su pravi grjesnici.” (Al-Hasr, 19.) "Sjećajte se vi Mene, pa ću se i Ja vas sjetiti" (Al-Baqara, 152.) - kazao je dr. Tucaković.
On je posebno pohvalio Gazi Husrev-begovu medresu kao primjer kako treba praktikovati i njegovati institut sjećanja na svoje zaslužne pojedince s obzirom da je upoznat sa činjenicom da Medresa to redovno čini.
O svojim sjećanjima na profesora Sokolovića govorio je profesor Abdulgafar-ef. Jukić, učenik hafiza Sinanuddin-ef. Sokolovića, dugogodišnji imam, vjersko-prosvjetni referent i odgajatelj u Gazi Husrev-begovoj medresi.
Hatmu za rahmetli profesora proučili su članovi Nastavničkog vijeća Gazi Husrev-begove medrese, a hatma-dovu je proučio doc. dr. hfz. Mensur-ef. Malkić, direktor Gazi Husrev-begove medrese.
Neposredno prije učenja hatma-dove direktor Malkić je zahvalio profesorima i profesoricama na njihovom učešću u učenju hatme za rahmetli profesora Sokolovića i njihovoj podršci za ovakve prigode.
Zahvalio je i članovima njegove porodice koji su puni zahvalnosti i ponosa slušali o svome ocu, djedu i dajdži. Na kraju se direktor Malkić posebno zahvalio dr. Ekremu Tucakoviću na dolasku i pojašnjenju Tezkiretname, kao i profesoru Abdulgafar-ef. Jukiću na dirljivom i toplom kazivanju o svom profesoru i alimu hfz. Sinanuddin ef. Sokoloviću.
(Preporod.info)
