MIZ Tešanj: Održana tribina i izložba povodom 50 godina izlaženja IIN Preporoda

U atriju Medžlisa IZ Tešanj jučer je održano Veče Preporoda.

Riječ je o tribini organizovanoj u nizu aktivnosti obilježavanja pola stoljeća trajanja i rada Islamskih informativnih novina Preporod. Tom prilikom je otvorena izložba „Enciklopedija našeg identiteta: Tešanj na stranicama Preporoda“, autora Elvedina Subašića i Safera Muminovića.

Prisutnima su se obratili Senada Tahirović, glavna i odgovorna urednica Preporoda, muftija zenički hafiz Mevludin-ef. Dizdarević te glavni imam MIZ Tešanj Fuad-ef. Omerbašić.

Pored spomenutih Medžlis je ugostio i direktora Media Centra IZ u BiH Amira Sakića i članove redakcije Preporoda. Tribini i druženju su prisutvovali predsjednik i članovi IO Medžlisa te imami i džematlije.

Ovom tribinom, druženjem i otvorenom izložbom, pored ostalog, iskazani su zadovoljstvo i zahvala promociji Preporoda na području ovoga Medžlisa o čemu govori podatak da ovaj medžlis procentualno prvi u broju pretplatnika s obzirom na broj stanovnika.

- Tešanj je brižan domaćin koji ne trpi ni podvale, ni prevare ma kako upakovane bile – koji prepoznaje kvalitet, koji čuva vrijednosti. U čijim djelima i nastojanjima, pa i rezultatima jasno vidimo Preporodov moto – i koji i dalje pokazuje da ima jasne ciljeve, da ih ostvaruje, da napreduje i da sve to čini promjenu. Ovdje se vidi da su ljudi razumjeli Božiju poruku, shvatili da se za promjenu, za postizanje ciljeva moraju čuvati principi, primjeniti disciplina i dosljednost - kazala je Senada Tahirović glavna i odgovorna urednica Preporoda.

U svome izlaganju muftija zenički hafiz Mevludin-ef. Dizdarević podsjetio je na historijski kontekst u kojem se pojavio Preporod te na značaj i ulogu Preporoda danas pred izazovima sa kojima se suočavaju printani mediji.

- Preporod nam nudi autentično razumijevanje društvenih procesa, autentično razumijevanje vjere i duhovnosti, i u tom pogledu njegova uloga će i u savremenom kontekstu biti značajna i vrijedna - riječi su muftije Dizdarevića.

Glavni imam Medžlisa IZ Tešanj Fuad-ef. Omerbašić podsjetio je da se području preko 34 džemata nalazi 750 pretplatnika Preporoda. U tom pogledu naglasio je ulogu imama u promociji Preporoda, što je pratila želja da riječ iz Preporoda bude prisutna na terenu.

Glavna i odgovorna urednica ovom prilikom uručila je priznanje MIZ Tešanj i zahvalnicu glavnom imamu efendiji Omerbašiću za izuzetan doprinos u promociji Preporoda. 

Program je popraćen učenjem kasida u izvedbi Ibrahima Bilčevića

Posebno priređenim formatom izložbe „Enciklopedija našeg identiteta: Tešanj na stranicama Preporoda“, autori izložbe podsjećaju na same snažnu vezu između Preporoda i Tešnja te na same razloge održanih tribine i druženja.

Tešanj – dragulj muslimana u Bosni

Od prvih brojeva na stranicama Preporoda mogu se čitati izvještaji o vjerskom životu u Tešnju što samo svjedoči stoljetnom kontinuitetu islamske duhovnosti u ovom gradu. Dan grada Tešnja, 10. decembar, obilježava se kao sjećanje na daleku prošlost kada je vakif Gazi Ferhad-beg utemeljio Tešanj kao urbanu sredinu.

Nakon zatvaranja Ferhad-begove medrese, ovaj grad je nastavio davati brojne svršenike medresa i ulemu koja je tešanjskom duhovnošću i kulturom oplemenjivala sveukupnu islamsku tradiciju u Bosni. 

Kako se Tešanj smatra uspješnom općinom u domovini, tako se i Medžlis Tešanj smatra paradigmom uspjeha i u Islamskoj zajednici, a tome svjedoče i brojke kao što su sredstva od prikupljenog zekata, broj hadžija ili distribuirani primjerci Preporoda.

Odnos Tešnjaka prema Preporodu je, zapravo, odnos Grada i građana prema knjizi i pisanoj riječi općenito, a u prilog tome ide i činjenica da je tešanjska biblioteka prva u Bosni i Hercegovini uvela besplatnu članarinu i tako nastavila širiti ljubav prema pisanoj riječi, ali i duh vakufa koji je imao i Mula Mustafa Ševki Užičanin davši svoju privatnu biblioteku gradu Tešnju u 19. stoljeću. 

Također, ne treba zaboraviti da je iz Tešnja pokrenuta inicijativa osnivanja prvih bošnjačkih književnih časopisa (Behar i Biser) koje je finansijski podržavao Tešnjak Adem-aga Mešić. Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru bio je Musa Ćazim Ćatić.

Mezar Muse Ćazima Ćatića ili Rešada Kadića u Tešnju dovoljno govori da su se književnici i umjetnici odricali drugih većih gradova kako bi živjeli i uživali u Tešnju, stoga s pravom mnogi Tešnjaci znaju promovirati svoj grad riječima: Ko nije bio u Tešnju, kao da nije bio u Bosni.

(Hasan Hasić/Preporod.info)