Konferencija o izučavanju društvenih i humanističkih nauka u medresama na Balkanu
Proteklog vikenda, 25. i 26. septembra 2021. godine, u gradu Korča na jugu Albanije održana je međunarodna konferencija o temi "Izučavanje društvenih i humanističkih nauka u medresama na Balkanu".
Organizatori konferencije bili su Institut za edukaciju, naslijeđe i turizam Tirana, Albanski institut za islamsko mišljenje i civilizaciju i Centar za napredne studije (CNS) iz Sarajeva u saradnji s Međunarodnim institutom za islamsku misao u SAD-u i Centrom za međukulturalno razumijevanje "Horizonti" u Podgorici.
U svojstvu izlagača na konferenciji nastupilo je 25 univerzitetskih profesora, asistenata i uposlenika instituta iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Kosova. O izučavanju društvenih i humanističkih nauka u bh. medresama govorili su dr. Dina Nadarević, profesorica na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu (FIN), dr. Mensur Husić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog (vanjski saradnik Filozofskog fakulteta u Tuzli) i Mersiha Čaušević, asistentica na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću.
Na ceremoniji otvaranja prisutnim se, između ostalih obratio dr. Ahmet Alibašić, direktor Centra za napredne studije.
Dr. Ahmet Alibašić je rekao da je ovogodišnja konferencija bila posvećena integraciji društvenih i humanističkih disciplina u medresanske nastavne planove i programe.
- Transformacija medresa iz dominantno vjerskih škola u škole koje obrazuju cjelovite ličnosti je dug i povremeno dramatičan proces. On nije okončan činom uvođenja društvenih i humanističkih znanja u medresanske kurikulume. Zapravo, njegove prave efekte ćemo vidjeti tek kada dođe do potpune integracije znanja iz tzv. vjerskih i svjetovnih disciplina. Učesnici konferencije su identificirali neke od osjetljivih mjesta u tom procesu i alternative koje medresama stoje na raspolaganju. Kako sve balkanske medrese nisu u istom položaju i na istom stepenu razvoja, postoji puno prostora za uzajamno učenje i saradnju - kaže Alibašić.
Konferenciji je prisutvovao Seid Eminović, voditelj Odjela za osnovno i srednje obrazovanje pri Upravi za obrazovanje i nauku, koji se na kraju konferencije obratio prisutnima.
Govoreći o iskustvu bh. medresa Eminović je istakao da one mogu poslužiti kao model uspješne prakse i mnogostrano razvijene interakcije.
- Imamo značajna postignuća koja obavezuju i inspiriraju. Novi Nastavni plan i program medresa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini integriše i potiče razvoj islamskih i univerzalnih vrijednosti, znanja i kompetencija neophodnih učenicima za izgradnju zdrave i proaktivne ličnosti, nastavak visokoškolskog i cjeloživotnog obrazovnog rada i očekivane doprinose dinu, domovini i općoj dobrobiti u skladu s viševjekovnom tradicijom učenja i življenja islama na ovom području - ističe Eminović.
Naglasio je da su organi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u punoj koordinaciji sa menadžmentom medresa, planirali i realizirali brojne aktivnosti u različitim sferama koje su omogućile kontinuirani razvoj i primjeren status medresa, a koje su prepoznate kao škole iznimnog kvaliteta koje zavređuju opće povjerenje i podršku.
Dr. Dina Sijamhodžić-Nadarević, profesorica na FIN-u u Sarajevu, navodi da su na konferenciji o medresama na Balkanu prezentirana i pitanja vezana za reforme kurikuluma, savremene udžbenike i nastavne materijale, poučavanje predmeta iz različitih predmetnih oblasti, integraciju islamskog područja znanja s humanističkim i društvenim područjem itd.
- Predočeni su primjeri dobre prakse, ali i izazovi s kojima se medrese susreću. U okviru svoje prezentacije „Teaching Social Sciences and Humanities in Bosnian Madrasas with a Focus on the Pedagogical-Didactic Field“ dala sam osvrt na pedagoške i didaktičke procese u okviru nove reforme kurikuluma medresa u BiH koji su započeli istraživanjima od 2017. godine i okončani 2021. godine, potom poučavanje pedagoško-didaktičkih predmeta u bh. medresama (koncept, teme, nastavne materijale...) te na odgojni plan i program rada u medresanskim internatima - navela je.
Dr. Mensur Husić smatra da je konferencija organizirana na veoma visokom nivou. On je govorio o temi Teaching sociology in madrasas in Bosna i Hercegovina.
- Imali smo priliku upoznati se s načinom izučavanju društvenih i humanističkih nauka u medresama na Balkanu. Na konferenciji je posebno akcentirano pitanje ''integracije znanja'' iz vjerskih i društveno-humanističkih nauka koje nije novijeg datuma. ''Integracija znanja'' može se postići primjenom načela međupredmetne integracije i korelacije, kojim će se učenicima omogućiti sagledavanje određene nastavne teme ili nastavne jedinice iz više perspektiva. U kontekstu medresa islamska perspektiva je jedna od njih - ističe Eminović i dodaje da izučavanju društvenih i humanističkih nauka u medresama treba pristupati na način koji doprinosi afirmiranju kulturnog identiteta učenika.
Smatra da na to treba obratiti pažnju prilikom koncipiranja nastavnih planova i programa, udžbenika i drugih edukativnih materijala, a da su danas dostupni kvalitetni modeli kojima se u formalnom smislu mogu poslužiti kao paradigma.
Na putu prema Korči učesnici konferencije iz Bosne i Hercegovine posjetili su medresu u Skadru "Haxhi Sheh Shamia" prilikom koje su direktor prof. Kujtim Derviši i njegovi saradnici predstavili rad ove medrese, pokazali izvanredan prostor novosagrađene zgrade ženske medrese i žensku zgradu za učenje hifza.
U povratku sa konferencije posjetili su Mešihat IZ u Crnoj Gori i medresu Mehmet Fatih u Podgorici. Sekretar Mešihata prof. Fuad-ef. Čekić i direktor medrese prof. Amer Šukurica predstavili su realizirane i planirane projekte u kompleksu medrese Mehmed Fatih koju pohađa oko 400 učenika i u kojoj se izvodi dvojezična nastava, na bosanskom i albanskom jeziku.
(Preporod.info)
