Predstavljen izvještaj Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u BiH za 2020. godinu

Predstavljen izvještaj Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u BiH za 2020. godinu

U prostorijama Studentskog centra Islamske zajednice (IZ) u Sarajevu danas je predstavljen izvještaj Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu.

Rijaset Islamske zajednice je 13. septembra 2012. godine donio odluku o formiranju Komisije za slobodu vjere, sastavljene od devet članova, kao nezavisnog, stručnog i savjetodavnog tijela Rijaseta koje mu treba pomoći da uspješnije izvrši ustavnu dužnost staranja o vjerskim pravima muslimana.

Predsjednik Komisije muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić danas je predstavio izvještaj, kazavši kako i dalje ostaje veliki problem nepostojanja ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine.

- Mi nemamo demokratsku kulturu u kojoj se ljudi znaju boriti za svoja prava pojedinačno ili kolektivno. Drugo, to zahtjeva edukaciju naših ljudi, jer mi nismo još uvijek navikli na demokratske vrijednosti i zbog toga imamo jako malo prijavljenih slučajeva. Diskriminacija Islamske zajednice je sada već sistemska stvar koja se ponavlja već deceniju, ugovor sa državom Bosnom i Hercegovinom jedino nije potpisala Islamska zajednica i to je diskriminacija prema jednoj čitavoj vjerskoj zajednici i svim njenim pripadnicima - kazao je predsjednik Komisije muftija Pitić.

3.jpg - Predstavljen izvještaj Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u BiH za 2020. godinu

Dodao je kako sudovi u Bosni i Hercegovini, nažalost, još nikad nisu presudili ratni zločin rušenja vjerskih objekata kao ratni zločin.

-  Sve slučajeve te vrste koje smo imali tretirani su uglavnom kao pitanja zastare ili proceduralnog propusta ili nečega sličnog, iako svi znamo da  je Međunarodni krivični sud u više navrata rušenje vjerskih objekata tretirao kao sistemski i planirani ratni zločin - poručio je muftija goraždanski.

Naglasio je da će se morati raditi i insistirati da govor mržnje bude regulisan zakonodavno-pravnim sistemom Bosne i Hercegovine u kojem bi to bilo sankcionisano. Također, dodao je i kako pozdravljaju odluku Suda u Travniku koji je izrekao kaznu jednom takvom slučaju i to je dio pozitivne prakse.

- Ima, naravno, dobrih primjera i ono što jeste dobro da se smanjio broj napada na vjerske objekte, ali valja nam svima zajedno unapređivati stanje vjerskih prava kao sastavnog dijela ljudskih prava u našoj zemlji - poručio je Pitić.

Predstavio je da su u 2020. godini bila tri slučaja koja su prijavljena kao kršenje prava na slobodu vjerskog izražavanja ili nekih vjerskih simbola,  neki tu svrstavaju čak i mahramu koja nije nikakav vjerski simbol nego obaveza muslimanke.

- Imamo četiri napda na vjerske objekte, dva su fizička ili verbalna napada na pojedince i institucije, imamo zabilježena dva slučaja diskriminacije i jedan slučaj islamofobije koju smo mi ove godine registrirali. Naravno, ovo nisu svi slučajevi jer mnogi nisu prijavljeni zbog nedostatka demokratske kulture kod naših ljudi i nepovjerenja u institucije - poručio je muftija Pitić.

Istakao je da su najizraženija kršenja ljudskih prava sada u obrazovnom sistemu posebno u RS-u gdje se zabranjuje, ne samo naziv jezika, nego se uvode i krsne slave koje postaju slave škola, gradova i institucija, što predstavlja otvorenu i javnu diskriminaciju onih koji tome ne pripadaju.

Komisije za slobodu vjere je nadležna za promociju poštivanja slobode vjere, evidentiranje povrede prava na slobodu vjere pripadnika Islamske zajednice, informiranje pripadnika Islamske zajednice o njihovim vjerskim pravima i načinima pravne zaštite, saradnju sa državnim institucijama i srodnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, zauzimanje stava ili aktivnosti u pogledu eventualne povrede prava na slobodu vjere pripadnika Islamske zajednice.

(B.S/Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti