Meho Šljivo: U Preporodu se ogleda sva raskošnost, jedinstvenost i specifičnost ovdašnjeg muslimanskog bića

U povodu svečane akademije kojom se obilježava 50-godišnjica kontinuiranog izlaženja Islamskih informativnih novina (IIN) Preporod, bivši urednik Preporoda mr. Meho-ef. Šljivo prisjetio se fascinantnog entuzijazma nekolicine hrabrih i odvažnih ljudi, inicijatora ideje Preporoda.

- Riječ je o krugu uleme okupljene oko Husein-ef. Đoze, alima kojeg s pravom i danas mnogi  smatraju korifejem modernog, reformističkog muslimanskog mišljenja u Bosni i Hercegovini. Vizionarske ideje te uleme, čiji je najupečatljiviji simbol bio i ostao Husein Đozo, pomogle su muslimanima da se oslobode redukcionističkog mišljenja, kao i različitih vidova intelektualnog provincijalizma i učmalosti, pogubne intelektualne i civilizacijske hermetičnosti. Ako su afirmirani ruski književnici za sebe tvrdili da svi na neki način "vire" iz Gogoljevog Šinjela, nećemo pogriješiti da i svi mi, nekadašnji urednici i saradnici Preporoda za ovdašnji ugled i reputaciju Preporoda ponajviše dugujemo harizmi i ugledu Husein-ef. Đoze - naveo je on.

Prema njegovim riječima, Islamske informativne novine (IIN) Preporod svojevrsno su ogledalo bosanskohercegovačkih muslimana, ali i muslimana s prostora bivše Jugoslavije.

- U njima se ogleda sva raskošnost, jedinstvenost i specifičnost ovdašnjeg muslimanskog bića. Kao autohtoni evropski narod, bosanskohercegovački muslimani su svoju duhovnu i nacionalnu samosvijest izgrađivali u uvjetima složenih povijesnih i kulturnih prilika. Preporod je dokumentovao i bilježio te okolnosti i izazove, potičući i bilježeći sve značajnije duhovne, intelektualne i kulturne izraze naroda koji je bio politički marginaliziran i osporavan - naglasio je ef. Šljivo.

Ocijenio je kako je Preporod, uz bosankohercegovačku ulemu koja ga je najsnažnije popularizirala i širila među muslimanskim masama, odigrao ključnu ulogu u procesu oživljavanja muslimanske duhovnosti i etike, kao što je njegova prosvjetiteljska orijentacija značajno uticala na profiliranje muslimanske svijesti otvorene za dijalog i multilateralizam.

Rekao je kako je početkom bošnjačkog nacionalnog buđenja Preporod artikulirao ideje muslimanskih povjesničara, sociologa, književnika koji su se naučnim argumentima suprotstavljali preovlađujućim tendencijama grubog političkog poricanja i osporavanja.

- Nemoguće je rekonstruisati povijest i predstaviti prirodu i karakter muslimanskog mišljenja na našim prostorima u proteklih pet decenija, a da se temeljito ne istraži sadržaj Preporoda. Muslimanska ulema je u Preporodu napisala antologijske tekstove i komentare o različitim vjerskim i društvenim temama. Neki od tih tekstova i danas, nakon nekoliko decenija od njihovog prvog objavljivanja, mogu se čitati skoro s jednakom aktuelnošću i interesovanjem - naveo je on.

Podsjetio je kako je Preporod s jedne strane ovdašnjim muslimanima predstavljao jedini prozor u muslimanski svijet, upoznavajući ih snjihovom heterogenošću i raskošnošu, a s druge strane, donosio zanimljive crtice i zapise o običnim i "samozatajnim" pojedincima i grupama vjernika koji su u strukturama Islamske zajednice ostavljali svoj vrijedan doprinos.

Na taj način, kako je pojasnio, Preporod je predstavljao most spajanja pojedinačnog i općeg, partikularnog i univerzalnog u muslimanskoj svijesti i praksi.

Bivši urednik Preporoda je dodao i da je modernim istraživačima zločina genocida Preporod i više nego vrijedan i referentan izvor.

- U Preporodu su u kontinuitetu godinama objavljivani brojni relevantni tekstovi i intervjui koji su svestrano tematizirali masovne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin genocida u Srebrenici. Preporod je pratio nastanak, razvoj i rezultate rada temeljnih institucija bošnjačkog naroda. U svjedočanstvima koja Preporod donosi o radu ovih institucija ponajbolje se odslikava povijesna drama biološkog i egzistencijalnog opstanka našeg naroda. Često su te institucije bile sistematski zapostavljane i urušavane, kako bi se onemogućilo njihovo normalno i uspješno funkcioniranje, a samim tim i usporeno ili trajno onemogućeno afirmiranjebošnjačkog muslimanskog i nacionalnog bića - istaknuo je Meho-ef. Šljivo.

Ocijenio je kako je Preporod danas sinonim za odgovorno i ozbiljno publicističko štivo koje okuplja najproduktivnije muslimanske intelektualce u zemlji i regionu.

- Preporod je mnogo više od novina; njegova široko postavljena uređivačka koncepcija i raznovrsni žurnalistički žanrovi svrstavaju ga u red angažiranog analitičkog novinarstva. Dovoljno je obratiti pažnju na autore kolumni u Preporodu, na raznovrsnost i opseg tema koje Preporod tretira i na osnovu toga formirati mišljenje o Preporodu kao modernom i neideološkom glasilu, autentičnom svjedoku vremena i prilika u kojem izlazi. Bez ikakve sumnje, Preporod je uspješno obavio svoju misiju i odgovorio svom primarnom pozivu sadržanom u njegovom nazivu. Moralna obnova koju je Preporod pokrenuo i danas traje u identičnom fenomenološkom i aksiološkom konceptu koji su zagovarali njegovi protagonisti i najvjerniji čitatelji - poručio je Meho Šljivo, bivši urednik IIN Preporod.

Svečana akademija povodom 50. godišnjice Preporoda bit će održana 9. septembra u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. 

(Rabija Arifović/Preporod.info)