Obnovljeni nišani i mezar Hajdara Bajrampašića – Hadži Mazića

Muftijstvo zeničko uredilo je nišane i mezar rahmetli Hajdara Bajrampašića poznatijeg kao Hadži Mazić, koji su bili ruinirani zbog protoka vremena.

Preporod.info ranije je pisao o najavama obnove, kada je muftija zenički Mevludin-ef. Dizdarević posjetio mezar i proučio dovu pred dušu hadžije Mazića.

Hajdar Bajrambašić, rođen 1859. g. u selu Jurjevići u Zenici je poznat kao hadžija Mazić, ili Hadži Mazić. Rođen je u relativno siromašnoj poljoprivrednoj porodici. Naime, kuća u kojoj je rođen je za tadašnje pojmove bila izuzetna: na sprat, vrlo komforna i krov od jelove šindre. Hajdar se bavio svim i svačim. U ranoj mladosti je išao raditi u najam kod drugih. Tokom vremena, počeo se baviti trgovinom u selima babinskoga sliva i sakupio prilično veliko bogatstvo, te je nakon obavljenoga hadža 1902. godine. Obzirom da je porodica bila prilično velika, do rodne kuće, sazidao je 1934. godine novu kuću, koju je pokrio crijepom. Tada je to bila prva kuća pokrivena crijepom na prostoru od ušća Babine rijeke pa babinskim slivom sve do Brnjica.

Kada je ušao u duboku starost, odlučio je darivati vakuf medrese Sultan-Ahmedova džamija . Od Avrama Ozme je 1939. godine kupio zgradu koja je do tada u Zenici promijenila više namjena. On je kupljenu kuću uvakufio pomenutom vakufu, da ubire prihode od izdavanja pet dućana i prostorija ove kuće u svrhu školovanja muslimanske djece u medresi. Rodna kuća Hajdara Bajrambašića zvanog Hadžija Mazić je na ulazu u selo Jurjevići i još je u relativno dobrom stanju, iako je izgrađena 1870. godine.
Hajdar Bajrambašić zvani Hadžija Mazić je umro 1940. godine u 81. godini života.

Hajdar Bajrambašić je u Jurjevićima, selima babinskoga sliva i Zenici bio poznatiji pod nadimkom Mazić (Mazija, Mazo). Narod je ubrzo nakon toga, bivše kajmekamovo sjedište nazvao Hadži(je) Mazića kuća. Taj naziv se održao preko 70 godina.

(Preporod.info)