Predstavljen program obilježavanja 29. godišnjice formiranja Prvog korpusa ARBiH
Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) dao je nemjerljiv doprinos odbrani BiH i njenog glavnog grada. Na tom strateškom zadatku, časnom i slavnom putu borbe za slobodu, 6.585 pripadnika Prvog korpusa ugradilo je živote u temelje države BiH, nesebično se žrtvujući u odbrani najviših civilizacijskih vrijednosti.
Istaknuto je to danas na pres-konferenciji u Sarajevu na kojoj je predstavljen program obilježavanja 29. godišnjice formiranja Prvog korpusa Armije RBiH, te evocirana sjećanja na ratni put i stasanje te respektabilne vojne formacije.
Kako je najavio ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo (KS) Omer Osmanović, tim povodom će u srijedu, 1. septembra biti upriličena svečana akademija uz postrojavanje veterana Prvog korpusa Armije RBiH i učenika sarajevskih škola.
Centralnoj manifestaciji prethodit će odavanje počasti šehidima i poginulim borcima, obilaskom mezarja i grobalja - Kovači, kod Alipašine džamije, Stadion, Lav, Sv. Josip i Sv. Marko, uz prigodan vjerski program - učenje jasin dove na šehidskom mezarju Kovači, kao i parastosa u Staroj pravoslavnoj crkvi na Baščaršiji i mise zadušnice u crkvi Ćirila i Metoda za poginule pripadnike Prvog korpusa, pravoslavne i katoličke vjere.
Istog dana (1. septembra) delegacije svih općina na području KS obići će spomen-obilježja, mezarja i groblja te položiti cvijeće i odati počast braniteljima BiH.
Uz ministra Osmanovića, strateške uloge i misije Prvog korpusa Armije RBiH prisjetili su se generali - Alija Ismet i Vahid Karavelić (jedan od ratnih komandanta Prvog korpusa) te brigadir Hilmo Kovač, istaknuvši značaj odbrambenih i ofanzivnih dejstava koje je ova formacija uspješno realizirala u opkoljenom Sarajevu kao i izvan zone odgovornosti.
Potcrtali su značaj njegovanja kulture sjećanja na dešavanja iz perioda 1992.-1995. godina, te proaktivnog djelovanja kako bi se na najefikasniji način suprotstavili pokušajima izjednačavanja žrtve i agresora, te umanjivanja značaja odbrane i otpora agresiji.
Na tom zadatku, kako je istaknuto, treba angažirati sve raspoložive snage, uključujući nadležne institucije, nevladine organizacije i akademsku zajednicu, a kako bi se argumentima i dokumentirano suprotstavili negiranju zločina i istine, kao i opetovanim pokušajima revizije historijskih i sudski verificiranih činjenica.
Uz čestitke povodom 29. godišnjice Prvog korpusa Armije RBiH, s pres-konferencije je upućen poziv nadležnim vlastima da se dodatno angažiraju na poboljšanju statusa boračke populacije.
Prvi korpus Armije RBiH sa sjedištem u Sarajevu formiran je 1. septembra ratne 1992. godine u okviru početne reorganizacije i okrupnjavanja mnogobrojnih novonastalih patriotskih jedinica, jedinica Teritorijalne odbrane i rezervnog sastava MUP-a RBiH, a na prijedlog tadašnjeg načelnika Štaba Vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića i po odluci Vrhovne komande (Predsjedništvo RBiH) i prvog predsjednika Alije Izetbegovića. Za prvog komandanta postavljen je Mustafa Hajrulahović Talijan, a kasnije su tu dužnost obnašali Vahid Karavelić i Nedžad Ajnadžić.
U sastav Prvog korpusa ušle su jedinice s područja Sarajeva, Kalinovika, Čajniča, Foče, Goražda, Višegrada, Han-Pijeska, Olova, Sokoca, Rogatice, Rudog, Trnova, Ilijaša, Breze, Vareša, Visokog, Fojnice, Kiseljaka i Kreševa.
Prvi korpus je 1992. godine brojao 34.500 pripadnika, a taj je broj tri godine poslije narastao na 40.500 boraca. Njih 472 je odlikovano najvišim ratnim priznanjem ‘Zlatni ljiljan’, od kojih 238 poshumno. Ratnim priznanjem ‘Srebreni štit’ odlikovano je 19, a 29 pripadnika najvišim državnim priznanjima od Predsjedništva BiH. Tri brigade u sastavu ovog korpusa odlikovane su kolektivnim priznanjem ‘slavna’, a četiri brigade najvišim kolektivnim priznanjem ‘viteška’.
Prvi korpus Armije RBiH je od 2010. godine nosilac kolektivne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.
(Preporod.info)
