Ukrajina organizirala samit Platforme za Krim

U Ukrajini se danas održava samit Platforme za Krim kojim se želi na dnevnom redu svjetske političke scene zadržati pitanje Krima kojeg je Rusija nelegalno anektirala 2014. godine.

Ukrajina je poprište duboke krize već skoro osam godina. Masovni protesti u Kijevu počeli su 21. novembra 2013. godine nakon što tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič nije potpisao Sporazum o partnerstvu s Evropskom unijom (EU).

Janukovič je u februaru 2014. godine pobjegao u Rusiju, a tenzije i podjele na prozapadnu i prorusku stranu su nastavile rasti unutar Ukrajine. Tenzije su se preselile u istočnu regiju Donbas i na poluotok Krim.

Na Krimu je 16. marta 2014. godine pod kontrolom proruskih snaga održan navodni referendum koji je rezultirao onako kako je to zvanična Moskva i očekivala, a to je spajanje poluotoka s Rusijom.

Referendum i rusku aneksiju Krima nisu priznale vodeće institucije međunarodne zajednice, uključujući i Ujedinjene nacije (UN) i brojne države. Krimsko pitanje je i dalje rana koja krvari u Ukrajini.

Ne postoji platforma za rješenje krimskog pitanja

Iako je za rješenje problema u Donbasu oformljena Normandijska grupa i na tragu sporazuma iz Minska se traga za rješenjem tog problema, kada je riječ o rješenju pitanja Krima nikada nije ni formirana platforma za otklanjanje problema, jer Rusija nije pokazala spremnost za pregovore.

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kubela je u novembru prošle godine za AA kazao da za rješenje krimskog pitanja nikada nije formiran međunarodni mehanizam i da tu grešku treba ispraviti.

Strategija oslobađanja Krima

Vlasti Ukrajine su 11. marta ove godine usvojile Strategiju oslobađanja i ponovne integracije Krima.

Šef ukrajinske diplomacije Kuleba je kazao da će Vlada Ukrajine u tom kontekstu spremiti opsežni akcioni plan na polju unutrašnje i vanjske politike. On je kazao da će Platforma za Krim biti najvažnija vanjskopolitička inicijativa.

Očekuje se da platforma na političkoj osnovi okupi predsjednike država, ministre vanjskih poslova, parlamentarce i eksperte koji će razmatrati situaciju i utvrđivati buduće ciljeve.

Jedan od osnovnih ciljeva platforme je da se pitanje Krima drži na dnevnom redu svjetske političke scene.

Zamjenica ministra vanjskih poslova Ukrajine Emine Dzheparova za Agenciju Anadolija je 16. augusta kazala da samit predstavlja formalni početak rada Platforme za Krim i da se očekuje usvajanje zajedničke izjave koja će objediniti i formalizirati stvari oko kojih postoji konsenzus.

Ona smatra da će Platforma za Krim biti novo sredstvo za borbu za očuvanje cjelovitosti Ukrajine.

Na samitu učestvuju 44 države i međunarodne organizacije

Na samitu Platforme za Krim učestvovat će delegacije iz 44 države i međunarodne organizacije i to devet predsjednika država, četiri premijera, dva šefa parlamenta i 14 ministara vanjskih poslova. Sjedinjene Američke Države i Njemačku će na samitu predstavljati ministri energetike.

Rusija nije pozvana na samit na kojem će između ostalih učestvovati i ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu. Samitu će prisustvovati i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel te pomoćnik generalnog sekretara NATO-a.

(Preporod.info)