Islamska antirasistička poruka iz sedmog stoljeća odzvanja i danas

(Članak je preuzet iz The Conversation, neprofitnog news portala posvećenog dijeljenju ideja akademskih eksperata. Autorica je Asma Afsaruddin, profesorica islamskih studija i bivša čelnica Odsjeka za bliskoistočne jezike i kulture na Indiana University. Članak je objavljen 6. jula 2020. godine)

Jednog dana u Meki, Poslanik alejhiselam je protresao svijet svojih sljedbenika: rekao im je da su svi ljudi stvoreni jednakima.

 - Svi ljudi su potomci Adema i Have - rekao je Muhammed a.s. u svom zadnjem poznatom javnom govoru. "Zaista, nema prednosti Arap nad nearapom, niti nearap nad Arapom, niti bijelac nad crncem, niti crnac nad bijelcem, osim po bogobojaznosti".

U ovoj propovijedi, poznatoj kao Oproštajni govor, Muhammed a.s. je ocrtao osnovne religijske i etičke ideale islama, religije koju je počeo propovijedati u ranom sedmom stoljeću. Rasna jednakost je bila jedna od njih. Muhammedove a.s. riječi su potresle društvo podijeljeno po osnovu plemenske i etničke superiornosti.

Danas, sa rasnom napetošću i nasiljem koje uzburkava savremenu Ameriku, njegova se poruka čita kao posebno moralno i etičko ovlaštenje američkim muslimanima da podrže pokret antirasističkih demonstracija u ovoj zemlji.  

Izazivanje principa srodstva

 Osim monoteizma - obožavanja samo jednog Boga - vjerovanje u jednakost svih ljudskih bića pred Bogom je odvojilo rane muslimane od ostalih sunarodnjaka, Arapa, u Meki. Poglavlje 49, ajet 12 islamskog svetog pisma, Kur'ana, glasi: "O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji ga se najviše boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa."

Ovaj ajet je postavio izazov brojnim vrijednostima arapskog predislamskog društva, gdje su nejednakosti zasnovane na pripadnosti plemenu, srodstvu i bogatstvu bile životna činjenica. Srodstvo ili linijsko potomstvo - nasab na arapskom - je bilo primarna odrednica društvenog statusa pojedinca. Članovi većih i prominentnijih plemena, poput aristrokratskih Kurejšija, su bili moćni. Oni iz siromašnijih plemena poput Hazredža su imali niži položaj.

Kur'an iznosi da su lična pobožnost i djela, a ne plemenska pripadnost, osnova za procjenu čovjeka. To je bila strana i potencijalno uznemirujuća poruka u društvu zasnovanom na nasabu.

Dajte mi svoje umorne i siromašne

 Kako je i inače slučaj s revolucionarnim pokretima, rani islam je naišao na žestok otpor mnogih elita.

Kurejšije, naprimjer, koje su kontrolirale trgovinu u Meki - što je bio posao od kog su iznimno profitirali - nisu imale namjeru odustati od ugodnog životnog stila koji su izgradili na tuđim leđima i to posebno na onim robova dovedenih iz Afrike.

Poslanikova poruka jednakosti je težila privući “nepoželjne” - ljude s društvene margine. Rani muslimani su uključivali mladiće iz manje utjecajnih plemena koji su bježali od te stigme i robove koji su u prihvatanju islama vidjeli obećanje emancipiranja.

Žene, koje je Kur'an proglasio jednakim s muškarcima, su također Muhammedovu poruku našle privlačnom. Ipak, potencijalna rodna jednakost u islamu će biti predmetom kompromisa usponom patrijarhalnih društava.

Do Muhammedove a.s. smrti, 632. godine, islam je doveo do temeljne transformacije arapskog društva, iako nikada nije u cjelosti izbrisao regionalno poštovanje prema srodstvu. 

Ne mogu disati

Rani islam je, također, privlačio i nearape, autsajdere koji su imali nizak položaj u tradicionalnom arapskom društvu. To je uključivalo Selmana - Perzijanca koji je putovao arapskim poluotokom tražeći religijsku istinu, Grka Suhejba - trgovca, te etiopskog roba Bilala. Sva trojica će imati važnost u islamu tokom Muhammedovog a.s. života. Način na koji je promijenjena Bilalova sudbina posebno ilustrira kako je egalitarizam kojeg je propovijedao islam promijenio arapsko društvo.

Roba i slugu mekanskog aristokrate Umeje, Bilala, su progonili njegovi vlasnici zbog prihvatanja nove vjere. Umeje bi stavio veliki kamen na Bilalova prsa, pokušavajući istisnuti zrak iz njih kako bi Bilal napustio islam.

Dirnut Bilalovom patnjom, Muhammedov a.s. prijatelj od povjerenja, Ebu Bekr koji će vladati islamskim društvom nakon Poslanikovog preseljenja na ahiret, ga je oslobodio.

I Bilal je, također, bio iznimno blizak Muhammedu a.s.. Godine 622, Poslanik ga je imenovao prvom osobom koja će pozivati na molitvu dajući važnost njegovom snažnom, ugodnom glasu i ličnoj pobožnosti. Bilal je kasnije oženio Arapkinju iz poštovanog plemena - što je bilo nezamislivo za afričkog roba u predislamskom društvu. 

Black Lives Matter

Za mnoge savremene muslimane, Bilal je simbol poruke jednakosti islama, što u idealnoj primjeni znači da nema razlike među ljudima po osnovu etniciteta ili rase već je važan lični integritet. Jedan od vodećih listova američkih muslimana, koji je izlazio od 1975. do 1981, zvao se The Bilalian News.

Nedavno je Yasir Qadhi, dekan Islamskih seminara Amerike, u Teksasu podsjetio na islamske egalitarističke korijene. U javnom obraćanju, 5. juna, rekao je da se američki muslimani - populacija kojoj je diskriminacija itekako poznata - "moraju boriti protiv rasizma, obrazovanjem ili na druge načine."

Mnogi muslimani u Americi poduzimaju akcije, podržavaju pokret Black Lives Matter te prostestuju protiv policijske brutalnosti i sistemskog rasizma. Njihova djela reflektiraju revolucionarnu - i još nerealiziranu - egalitarnu poruku koju je Muhammed postavio prije 1400 godina kao kamen temeljac islamske vjere.

(Preporod.info)