Održan okrugli sto "Hidžra, naš stalni izazov"

Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo je povodom nastupajuće 1443. hidžretske godine organizirao okrugli sto pod nazivom "Hidžra, naš stalni izazov".

Okrugli sto, upriličen u haremu Baščaršijske džamije, bio je prilika da eminentni alimi i imami MIZ Sarajevo ukažu na one aspekte hidžre koji su posebno značajni muslimanima našeg prostorno-vremenskog konteksta.

Ovakvi programi tradicionalno počinju citiranjem riječi Časnog Kur'ana, a ajete na početku ovog programa je učio posebno drag gost sarajevskog medžlisa, kurra hafiz Aziz-ef. Alili.

Veliki dio prisutne publike činili su su vrijedni aktivisti Mreže mladih koji su svojim prisustvom pokazali interes za bavljenje značajnim i aktuelnim temama u čijem su temelju postupci Poslanika a.s. i ashaba.

U prvom izlaganju, dr. Ferid ef. Dautović je tematizirao pitanje hidžre uz osvrt na bosanskohercegovački historijski kontekst.

Ovom je prilikom podsjetio je da su bremenita vremena kroz historiju motivirala dileme da li ostajati ili otići. Takve su okolnosti sačuvale brojne pisane argumente tadašnje uleme za jednu od ove dvije opcije; odlazak ili ostanak. 

Analizirajući konkretne historijske događaje, posebno se osvrnuo na vrijeme austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. 

Uspostavivši vezu sa današnjim vremenom, dr. Dautović je skrenuo pažnju kako su neki od argumenata motivirani idealima, dok su neki motivirani ličnim interesima. U tom smislu, reakcije na velike promjene općenito mogu biti sadržane od ličnih interesa ili od univerzalnih ideala.

- Treba se truditi i boriti da nam ambijent ostanka u domovini bude što ugodniji - zaključio je dr. Dautović.

Uz osvrt na značaj hidžre u oblikovanju muslimanske misli danas, mr. Meho-ef. Šljivo je istakao njen značaj u odnosu na ostale događaje u historiji islama.

- Iako u historiji ima trijumfalnih događaja poput bitke na Bedru ili oslobođenja Mekke, hidžra je najtemeljitije uticala na muslimanski intelekt, te pobuđuje i emotivnu reakciju. Kao muslimani se kontinuirano prisjećamo svjesnog odricanja Poslanika a.s. i ashaba na putu do slobode. Istovremeno, svako baštini sjećanje na neku ličnu, duhovnu hidžru - istakao je mr. Šljivo.

U svom izlaganju, mr. Šljivo je podsjetio da bi ostanak u Mekki značio pristajanje na unižavanje dostojanstva, ali i postepeno stapanje sa okruženjem; dok je odlazak u Medinu značio selidbu u prostor gdje je moguće živjeti ideale.

Karakterističnim izvedbama ilahija i kasida, Mustafa ef. Isaković i Mirza ef. Ganić su dali posebnu dimenziju cjelokupnom programu kojim je moderirao Edin ef. Hamzakadić.

Tokom osvrta na poruke hidžre, mr. Muhamed ef. Velić je ukazao na suštinsku povezanost ovog čina sa društvenim životom i okruženjem.

- Hidžra ne znači bježati od stvarnosti, nego ići prema čovjeku. Njihov put nije bio skrivanje, nego odlazak ljudima koji su ih dočekali kao svoju braću - istakao je mr. Velić

Tokom svog izlaganja, mr. Velić je uspostavio razliku između današnjih selidbi i hidžre Muhammeda a.s. na osnovu prioriteta do kojih se drži prilikom preseljenja.

- U današnjim hidžrama, na prvom mjestu je stavljena arhitektura i to jako lijepo izgleda. Nedostaje, međutim, gradnja duhovne arhitekture na kojoj je prvenstveno institirao Poslanik a.s. nakon učinjene hidžre. Stoga prečesto susrećemo usamljene ljude - kazao je mr. Velić.

O postavljanju prioriteta u kontekstu hidžre govorio je mr. Muhamed ef. Hafizović, ukazavši na opasnosti u uobičajenom razmišljanju o selidbama.

- Prije svega je značajno čuvati identitet vjernika u svim društvenim okolnostima. Uz to, naša maštanja ili snovi o preseljenju temeljena su na uvjerenju da je negdje ili nekome bolje; to sadrži i bijeg od odgovornosti spram onoga se dešava u okruženju.

Glavni imam MIZ Sarajevo, dr. Abdulgafar ef. Velić se zahvalio izlagačima, posjetiocima i prisutnim članovima Mreže mladih, čestitajući svima nastupajuću 1443. hidžretsku godinu.

Nesumnjivo možemo istaći kako su ovakvi programi značajan doprinos aktualizaciji poruka velikih povijesnih događaja i povezivanja imperativa Upute sa našim društvima i životima danas.

(Nedim Gondžić/Preporod.info)