Trnka za Preporod.info: Na sceni je "puzajući državni udar"

- Ako državne institucije ne funkcionišu, onda je to neka vrsta "puzajućeg državnog udara", poručio je u intervjuu za Preporod.info Kasim Trnka, doktor pravnih nauka, profesor ustavnog prava, bivši sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i pravni savjetnik bh. delegacije u Dejtonu. 

Dr. Trnka za naš portal govori o aktuelnoj situaciji i bojkotu rada državnih institucija od strane političkih predstavnika iz RS, pojašnjavajući kojim mehanizmima je moguće deblokirati njihov rad.

Preporod.info: Profesore Trnka, možete li se osvrnuti na aktuelnu situaciju u BiH i to što su zastupnici iz RS-a bojkotovali rad institucija BiH? Odluku o bojkotu Parlamenta, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, politički predstavnici iz RS, donijeli su nakon što je odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima se sprečava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Zakon je stupio na snagu. Koji su mehanizmi, odnosno kojim mjerama se rad institucija može vratiti u okvire zakona? Šta Ustav predviđa? 

Trnka: Nažalost, ovo što nam se dešava, a sada je možda eskaliralo, pokazuje da mi praktično imamo produžetak krize od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i nije slučajno što smo došli u takvu situaciju, jer je Bosni i Hercegovini međunarodnim sporazumom nametnut ustavni koncept koji pokušava da napravi državu od triplemenske organizacije. To vrlo teško ide. No, moramo razumjeti zbog čega je došlo do takvog rješenja u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Sjetimo se početka 90-ih godina kada se raspala bivša Jugoslavija, većina bivših republika su postale države i sebe proglasile nacionalnim državama. To se desilo i s Hrvatskom i sa Srbijom. Čim su sebe proglasile nacionalnim državama i s obzirom na činjenicu da je na vlast došlo nacionalističko rukovodstvo, i u jednoj i u drugoj državi odmah su pokazali tendenciju da se šire prema BiH. Pri tome su pokušali angažovati svoje sunarodnjake u Bosni i Hercegovini da urade taj posao zajedno s njima i onako kako je to njima odgovaralo. Nažalost, to je dovelo do agresije na BiH i s jedne i s druge strane.

Također, kroz čitav mirovni proces koji je išao paralelno s agresijom te susjedne zemlje su stalno diktirale nacionalni princip za rješavanje krize na području bivše Jugoslavije i u samoj BiH. Za to je nažalost rat u BiH imao određene elemente međunacionalnog sukoba, jer su nacionalne države na tome stalno insistirale. Kroz niz mirovnih planova za BiH stalno se govorilo o podjeli na troje. Zaboravilo se da je BiH bila država koja je zasnovana na ravnopravnosti građana uz poštovanje nacionalne ravnopravnosti, ne samo ova tri naroda nego i svih drugih koji tu žive. Takav uticaj je došao do izražaja iz zaključivanja Dejtonskog sporazuma i napravljen je model u kome se garantuje privilegija za tri konstitutivna naroda kojima se unaprijed, bez obzira na rezultate izbora, garantuje učešće u vlasti.

Ne samo što im se garantuje učešće u vlasti nego im se daju instrumenti u ruke kojima mogu kad god im se to sviđa, s razlogom ili bez razloga, da blokiraju odluke institucija BiH. U Dejtonu se znalo da će se to desiti. Kada smo na tu situaciju upozoravali Ričarda Holbruka (Richarda Holbrooka), američkog diplomatu i tvorca Dejtonskog sporazuma, on je rekao: "Dobro, kada bude mir, imat ćete slobodne demokratske izbore, izaberite novo rukovodstvo i promijenite sami Ustav".

Dejton je i zamišljen tako da domaće vlasti mogu samostalno promijeniti Ustav. Nažalost, ne samo da se to nije desilo, nego se nastavlja sistem podjela i sve više isticanje razlika u BiH, a zanemarivanje onoga što je zajedničko. 

Preporod.info: Je li to znači da se treba ići s Dejtonom 2? 

Trnka: Ne mora doći do Dejtona 2. Mi već imamo trasiran put šta bismo trebali da radimo. Taj trasirani put je napravljen, prije svega u pet presuda, Evropskog suda, od Sejdića i Fincija do Pudarića, gdje se u principu kaže: “Ako su bila nužno tri konstutivna naroda i njihove privilegije da bi se zaustavio rat, sad su ti razlozi ostali”. Sada je mirno okruženje, polahko treba ići briselskom modelu, to znači jednoj građanskoj državi u kojoj će se poštovati ravnopravnost građana. Naravno, u našim uslovima morat će se uvijek voditi računa o nacionalnoj ravnopravnosti, i to ne samo na individualnom planu, pravu pojedinca da se nacionalno izražava, nego i kao kolektiviteta. Pri tome se ne trebaju uzeti samo tri naroda, nego svi drugi narodi koji žive u BiH.

S druge strane, Evropska unija kada (EU) prati ispunjavanje kriterija za ulazak u EU daje sugestije šta treba raditi. Treba pogledati posljednji izvještaj EU iz maja 2019. godine u kojem je dato 14 zahtjeva. U jednoj od tačaka se izričito govori, nažalost u našoj javnosti se malo o tome piše i zna, da je Ustav BiH napravio sistem u kome se stiču privilegije po osnovu nacionalne pripadnosti što nije u skladu sa demokratskim standardima. Zaključuje se da se mora otkloniti takva situacija, te da BiH mora ići polahko ka modernoj demokratskoj državi kakve su sve ostale države u sastavu EU.

Kada imamo ovakvo stanje o kojem sam govorio, imamo posljedice koje sada imamo, uz činjenicu da su Dejtonskim sporazumom na neki način sankcionisani rezultati etničkog čišćenja i da imate entitet RS u kojem dominira srpska populacija, onda je logično da ta dominantna populacija u tom entitetu samo favorizuje srpski nacionalni interes i sve radi da nesrbe dovodi u nepovoljniji A položaj, a istovremeno da pokušava da se što više približi Srbiji, pa čak i ovo što kaže Milorad Dodik, da pokuša "razvaliti BiH" i pripojiti se Republici Srbiji. To je sve anahrono u odnosu na evropske zahtjeve i evropske vrijednosti iako su svi u BiH nominalno za EU integracije, ali nažalost većina njih radi potpuno suprotno. Prvo, pitanje secesije i negiranja suvereniteta BiH je antidejtonski posao ili s druge strane imamo HDZ koji predlaže Izborni zakon i ponovo pravi diskriminaciju između pojedinih naroda, što je suprotno evropskim vrijednostima iako se oni stalno deklarišu da su predvodnici u borbi za evropske vrijednosti.

Preporod.info: Novi visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) došao je u vrlo osjetljivom političkom trenutku. Šta vi očekujete od tog čovjeka jer, kako se čini, od njega zavise mnoge stvari na političkoj sceni Bosne i Hercegovine?

Trnka: Neki novi vjetrovi se pojavljuju. Sama činjenica kako je došlo do imenovanja sadašnjeg visokog predstavnika govori ustvari da se i na tim elementima vršila direktna konfrontacija velikih sila, zapadne zemlje s jedne strane i Rusija s druge strane. Rusija se otvoreno suprotstavljala instituciji visokog predstavnika i imenovanju gospodina Šmita, što znači da su se neriješeni odnosi između velikih sila prelamali na našoj situaciji. Možemo smatrati dobrom stvari što je američka administracija konačno odlučila da pravi čvrsto savezništvo s EU i da tako zajednički djeluju i prema BiH, ali i prema svim drugim pitanjima koja njih interesuju. Samim time što su oni insistirali da predstavnik koji uživa povjerenje njemačke kancelarke Angele Merkel bude visoki predstavnik, a istovremeno dat je signal Incku da konačno nametne Zakon o zabrani negiranja genocida, upućuje da Zapad pokušava više da se obračuna s tim otporima.

Očekujem da na taj način ohrabruju novog visokog predstavnika da iskoristi sve svoje ovlasti, otkloni suprotstavljanja razvoju demokratije u BiH i približavanju EU. Sigurno mu neće biti lahak posao, jer stalno imamo jednu opoziciju koja polazi od RS, preko Srbije do Rusije. Oni to rade gdje god mogu, potpuno otvoreno. Vidimo da su izjave Milorada Dodika i Ambasade Rusije iste rečenice. To očigledno govori da je na sceni usaglašeno djelovanje. Sigurno se ne bi Dodik ovako ponašao i ne bi bio ovako radikalan da nema zaleđe u Srbiji i u Rusiji.

Preporod.info: Do kada blokade mogu trajati, kako mogu biti “sankcionisane”? 

Trnka: Prvo da vidimo kako će krenuti aktivnosti visokog predstavnika, gospodina Šmita. Ako on bude pokazivao solidne rezultate, onda će se polahko odustajati od ovakvih blokada. S druge strane, nažalost, ne postoji ustavna odredba koja bi značila sankciju zbog ovoga. Zato je potrebno kod buduće promjene Ustava predvidjeti ovakvu situaciju. Dok se to ne promijeni u Ustavu ili barem u poslovnicima Parlamentarne skupštine, njenih vijeća, dotle visoki predstavnik treba da nadomjesti tu razliku i da on pokuša izvršiti pritisak da se zaustavi ta opstrukcija kada je riječ o institucijama BiH. 

Preporod.info: Kakvu krizu može izazvati dalje nesudjelovanje političkih predstavnika iz RS u radu institucija BiH?  

Trnka: Prvo, izaziva samim time što ne rade institucije, a to možemo vidjeti na jednom ozbiljnom primjeru, usvajanja, odnosno neusvajanja budžeta institucija BiH. Zamislimo situaciju da cijelu godinu ne bude usvojen budžet, to znači da se iduće godine ne bi mogle finansirati institucije BiH. Ne bi mogla da radi ni Parlamentarna skupština, ni Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara, pravosuđe na nivou BiH… To neki i žele da postignu i odugovlače. Zato, kad se već dovede do usijanja, neko mora presjeći tu situaciju.

Preporod.info: Može li se, onda, kazati da aktivnosti u RS imaju obilježja napada na ustavni poredak BiH? 

Trnka: To je van svake sumnje, jer sama blokada je antiustavno ponašanje. Kad su uspostavljenje institucije, onda se očekuje da one funkcionišu. A, ako ne funkcionišu onda je to neka vrsta "puzajućeg državnog udara".

Preporod.info: I entitetska skupština usvojila je dva zakonska rješenja - izmjene entitetskog Krivičnog zakona kojim nazivanje RS genocidnom tvorevinom i, kako je navedeno, ugrožavanje njenog ugleda postaje kažnjivo, i Zakon o neprimjenjivanju nametnute odluke visokog predstavnika, kojim se ona proglašava neprimjenjivom, neprihvatljivom i ništavnom. Iz Banjaluke stižu i poruke da će MUP RS-a braniti osumnjičene za to krivično djelo od hapšenja i procesuiranja. Ima li NSRS ingerencije da osporava odluke visokog predstavnika? Kako uopšte možemo okarakterisati ovakve odluke entitetskih institucija, posebno najave da će MUP RS štititi osobe osumnjičene za negiranje genocida od hapšenja i procesuiranja. Šta to pravno znači? 

Trnka: Mislim da je rukovodstvo RS prvo to učinilo iz političkih razloga, da pokažu da se mogu suprotstaviti visokom predstavniku, odnosno međunarodnoj zajednici. Međutim, mislim da su oni zaboravili dvije bitne stvari ili javno ne govore o tome. Zakoni koje su donijeli se mogu direktno osporavati pred Ustavnim sudom BiH. Jer to je jedna antiustavna rabota i samim time to nije u skladu s Ustavom BiH. Dakle, Ustavni sud svojom odlukom na zahtjev ovlaštenih predlagača i po proceduri, može da ukine i van snage stavi djelovanje takvih zakona. 

Ima i druga varijanta. Postoji visoki predstavnik koji također ima ovlaštenja. A, treba napomenuti da je taj isti Ustavni sud u više svojih odluka utvrdio da akti visokog predstavnika, posebno oni koji se objavljuju u Službenim novinama BiH, a objavljuju se svi, postaju sastavni dio pravnog poretka BiH. Svi su dužni da se ponašaju po tom pravnom poretku. Ako se ne ponašaju, ponovo se vrši jedan atak na ustavno uređenje.

Preporod.info: Kako treba sada da postupaju državni organi, koji su nadležni i plaćeni da štite zakon i Ustav Bosne i Hercegovine?

Trnka: To je jasno precizirano u zakonima, kako bi trebalo da djeluje Tužilaštvo, Sud… Međutim, kada Sud donese takvu odluku, postavlja se pitanje izvršenja tih odluka. Milorad Dodik prijeti da će čak na međuentitetsku liniju staviti policijske snage koje će spriječiti dolazak izvršilaca takvih odluka, onemogućiti SIPA-i da radi svoj posao. Sa svake strane gledano on svako hoće da ruši ustavni poredak BiH, jer to što on kaže da će zabraniti SIPA-i je ustvari jedna pobuna protiv ustavnog uređenja BiH. Naravno, država koja je napadnuta mora se braniti. 

Preporod.info: Kako da se brani? 

Trnka: Branit će se tako što će insistirati da državni organi rade svoj posao, uključujući i SIPA-u. S druge strane, ako baš, a ne vjerujem da bi se Dodik usudio da uđe u oružani konflikt kada bi pripadnici SIPA-e krenuli da izvršavaju neku odluku, da bi se njihova policija suprotstavila, što bi značilo da je oružani sukob nastao. To je već igranje s vatrom. Čujemo vrlo često izjave njihovog mentora, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ipak malo više vodi računa o ulozi međunarodne zajednice da stalno naglašava: ”Nama je primarno očuvanje mira i mi poštujemo integritet BiH”. To su neki tonovi koji su drugačiji od onih koji dolaze iz RS. Bit će zanimljivo pratiti sastanak u Beogradu i vidjeti hoće li im se konačno otvoriti oči ako im “sauliše Vučić”, jer to ne ide ni njemu u prilog, s obzirom da međunarodna zajednica i njega smatra odgovornim za ovo što radi RS.  

Preporod.info: Može li sve ovo dovesti do neslućenih razmjera ukoliko se na vrijeme ne zaustavi? Ko ovo sve može zaustaviti? 

Trnka: Naravno i ukoliko ovi ne krenu nekim avanturističkim putem i da provociraju oružani sukob. Treba napomenuti da NATO ima misiju ovdje u BiH, da je spreman da interveniše. Imali smo nedavno vojnu vježbu “Brzi odgovor”. To je bila demonstracija NATO sile koja je dala do znanja “ovako ćemo postupiti ako bude konačno trebalo”. Jer u djelovanju NATO-a nema više Rusije koja bi mogla zaustaviti njihove aktivnosti.

Preporod.info: Šta građani mogu očekivati? 

Trnka: Nadam se da su demokratske snage u BiH dovoljno jake i da će uz pomoć međunarodne zajednice uspjeti da se odbrane od nasrtaja, ne samo na državu BiH nego na demokratske odnose u BiH, a samim time i na ravnopravnost svih građana u BiH. Vjerujem da procesi idu u tom pravcu, ka smirivanju situacije, jer ovo je jedan dramatični događaj. Očekujem da poslije ovoga mora doći neka faza smirivanja.

Preporod.info: Definitivno! Do sada smo od 2008. godine imali četiri puta blokadu rada institucija BiH (sada u julu kada je OHR zabranio negiranje genocida, potom 2020. godine kada je Centralna izborna komisija izabrana bez glasova SNSD i HDZ-a, te u februaru prošle godine kada je Ustavni sud BiH odlučio da je poljoprivredno zemljište u RS-u u vlasništvu BiH, a ne entiteta, te u period od oktobra 2018. do decembra 2019.godine, kada nije bilo formirano Vijeće ministara BiH). Međutim, ono što brine jesu izjave naših političkih predstavnika koji kažu kako su politički predstavnici iz RS “malo ljuti te da čekaju da se oni smire”? 

Trnka: Nije dovoljno čekati, treba nešto poduzimati. Probosanske snage i pozicija i opozicija moraju imati jedan jasan koncept svog djelovanja i mora postojati na svaku akciju reakcija, a ne čekanje.

Preporod.info: Pravno gledano, Krivični zakon BiH je najviši pravni akt u toj sferi, tako da bi u praksi bilo kakve izmjene unutar RS, a koje pobijaju odredbe krovnog zakona, bile oborene. Prvo na Vijeću naroda a kasnije i na Ustavnom sudu BiH, ukoliko bi "prošle" entitetski Ustavni sud. Možete li se osvrnuti na odluku visokog predstavnika i sam zakon i njegovo provođenje? 

Trnka: Ovo što je uradio visoki predstavnik je nešto što su demokratska društva u svijetu odavno riješila. Veliki broj zemalja koje imaju riješen ovakav ili sličan zakon, ne samo negiranja genocida, nego i holokausta iz Drugog svjetskog rata, i to je nešto što je civilizacijska tekovina. Suprotstavljati se tome znači biti na suprotnoj strani civilizacijskih vrijednosti. S druge strane, već sam rekao da je taj zakon ušao u pravni poredak BiH i da se on kao i svaki drugi zakon mora provoditi i organi moraju osiguravati njegovo provođenje. Vrlo je čudno da su političari iz RS odlučili da blokiraju institucije koje nisu donijele taj zakon. Umjesto da su došli u institucije pa pokušali tražiti rješenje unutar institucija, to bi bilo legitimno. Ovakvo nasilje provoditi je nešto što je za 21.vijek u demokratskom društvu apsolutno neprihvatljivo.

(A.N./Preporod.info)