Sanski Most: Obilježena 29. godišnjica od zločina na Hrastovoj Glavici

Na lokalitetu Hrastove glavice, kod mjesta Podvidača, u općini Sanski Most, na dostojanstven način obilježena 29. godišnjica od svirepog zločina.

Na Hrastovoj glavici danas se okupilo više od stotinjak ljudi, koji su željeli učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća odati poštu nedužno ubijenim zatočenicima logora. Mnogi od njih teško su, sa emocijama i suzama govorili o ovom zločinu, koji i danas, kako su naveli nakon 29 godina, još uvijek sve njih boli kao živa rana.

Jedan od njih je i Admir Musić, koji živi u Americi, a kojem je otac ubijen na Hrastovoj glavici. Imao je deset godina kada je ostao bez oca.

- Nismo znali za njega, tek kasnije smo saznali gdje mu kosti počivaju. Uvijek smo se nadali da ćemo ga pronaći živog. Sada imam tri sina i volio bih da dođu ovdje i vide ovo mjesto i gdje im je dido ubijen - kroz suze priča Musić.

Drugi sagovornik, Fikreta Avdić je na ovom lokalitetu izgubila daidžu i mnogo rođaka. Ističe da svaki godine kada dođe na ovo tužno mjesto osjeti ogromnu bol i prazninu.

Jasmin Musić je bio beba kada mu je otac ubijen u 25. godini na Hrastovoj glavici.

U ovoj grupi od 124 ubijena logoraša se nalazio i moj otac Samir Musić. Za ubijena 124 logoraša do sada nije niko odgovarao. Iduće godine ćemo obilježiti 30 godina od ovog zločina, a još uvijek nema naznaka da bi one koji su odgovorni za ovaj zločin mogla stići ruka pravde - rekao je Musić, prenosi Anadolija.

Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banjaluka kaže da je danas obilježena 29. godišnjica jednog od najmonstruoznijih zločina počinjenih nad prijedorskim logorašima nesrpske nacionalnosti.

- Za razliku od prethodnih godina možemo vidjeti da ima manje ljudi. Razlog je između ostalih, sigurno i pandemija korona virusa, ali i činjenica da se ovdje radi o uglavnom starijoj populaciji koja dolazi da se sjeti svojih ubijenih sinova i rodbine. Stariji umiru, preživjeli logoraši umiru, spomen-obilježje stoji, a svi zajedno čekamo da Tužilaštvo BiH konačno podigne optužnicu. Prema informacijama koje imamo istražne radnje su završene i predmet stoji, a još uvijek kako znamo nije podignuta optužnica za ovaj ratni zločin - rekao je Duratović.

Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša u BiH rekao je da se samo gledanjem statističkih podataka može shvatiti šta se i kako dešavalo sa bošnjačkim narodom.

- Savez logoraša BiH će uvijek istrajavati na borbi za istinu, koja nema alternativu. Samo temelji države koja je zasnovana na istini imaju sigurnu budućnost, u periodu koji dolazi. Jedna od naših glavnih aktivnosti je očuvanje tradicije i kulture sjećanja. Svako iz bilo kojeg naroda ko ima problem sa Srebrenicom, sa Hrastovom Glavicom, sa Prijedorom, Bratuncem, Vlasenicom, Stocem, ko ima problem sa bilo kojom od presuda Suda u Hagu, ima u stvari problem sa samim sobom. Ima problem sa istinom. A mi tražimo samo istinu i pravdu - istakao je Omerović.

Na današnji dan 1992. godine žrtve Hrastove glavice su odvedene iz logora "Keraterm“ i "Omarska“ u pravcu Sanskog Mosta, kako bi navodno bili razmijenjeni za zarobljene srpske vojnike. Umjesto na razmjenu, dovedeni su na nepristupačan teren, odnosno na Hrastovu glavicu gdje se nalazi prirodna jama duboka oko 20 metara. Logoraši su poredani u redove, po trojica su vezana žicom, a potom su ih odvodili nad otvor jame širine nešto više od jednog metra, gdje su ubijani metkom u glavu i bacani u prirodni bezdan.

Strijeljanje je preživio Ibrahim Ferhatović, koji se izvukao iz jame, uspio doći do rodnih Hambarina i ispričati jezivu priču. Ferhatović je nešto kasnije ubijen u etničkom čišćenju tog mjesta, ali je na osnovu njegovih informacija kasnije otkrivena grobnica na Hrastovoj glavici. Grobnica je otkrivena krajem 1998. godine, a u njoj su nađeni skeleti ubijenih logoraša, među kojima i posmrtni ostaci Ese Sadikovića, poznatog prijedorskog doktora i eksperta Ujedinjenih nacija.

Na lokalitetu Hrastove glavice postoji spomen-obilježje, na mermernoj ploči su ispisana imena 124 ubijena logoraša. Prirodni otvor jame je zatvoren stilizacijom tradicionalne bosanske čatrnje sa rešetkom.

(Preporod.info)