Kultura pamćenja genocida kroz aktivnosti Mreže mladih

Govor o zločinima iz prošlosti i istraživanje njihovih detalja nesumnjivo je moralan čin. To, s jedne strane, doprinosi izgradnji jasnog stava spram zla; dok istovremeno znači i obzir prema onima koji su zlo osjetili na vlastitoj koži.

Aktivisti Mreže mladih su, vodeći se svojim principima kulture sjećanja i ustrajavanja na istini, mnoštvom različitih aktivnosti, obilježili godišnjicu genocida u Srebrenici. Većina ovih aktivnosti realizovana je u okviru projekta Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini kojim se, uz godišnjicu genocida u Srebrenici, obilježava i godišnjica najtežih oblika zločina sa elementima genocida na području Prijedora i doline Sane.

Neke aktivnosti koje je realizovala Mreže mladih su edukativne, neke su za cilj imale podsjećanje javnosti na razmjere zločina, dok su neke realizovane kao izraz poštovanja prema ubijenim i izraz podrške preživjelim.

Prva edukativna aktivnost je tribina za omladinu sa područja muftiluka sarajevskog, realizovana u Centru Memorijala na Kovačima u Sarajevu. Tom prilikom je predavač, dr. Ermin Kuka je, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina Univerziteta u Sarajevu, govorio o zločinima u prošlosti, te zauzimanju jasnog i argumentovanog stava spram prošlosti.

Druga edukativna aktivnost je realizovana nakon ove tribine i čitanja literature o genocidu koju je pripremio pomenuti predavač.

Riječ je o kvizu tokom kojeg su, uz druge oblasti, omladinci pokazali ozbiljan nivo znanja o temama koje tretiraju genocid.

Značajno je velikim temama pristupati iz više različitih perspektiva, stoga je sadržaj treće edukativne aktivnosti - tribine "Život poslije genocida" pitanje zločina rasvijetlio sa nekoliko aspekata; akademskog, poetskog, iskustvenog i institucionalnog.

Predavači, dr. Abdulgafar ef. Velić, dr. Elnur Salihović, dr. Samedin Kadić i Husein Hasković su pokrenuli nekoliko pitanja važnih za izgradnju stava o aktuelnom pitanju kod omladine.

Neki aktivisti Mreže mladih su se u vlastitoj organizaciji priključili Maršu mira, što je poseban oblik poštovanja prema žrtvama, ali i iskustvo koje doprinosi boljem razumijevanju svega što se dešavalo tokom genocida. Sigurno će njihovo iskustvo biti dragocjeno prilikom narednih razgovora o genocidu.

Na dan kolektivne dženaze, 11. jula, aktivisti Mreže mladih Ilidža su realizovali odlazak u Srebrenicu. To je čn koji je posebno važan, obzirom da se tokom ovog dana iskazuje poseban (kolektivni) oblik poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama, ali i dolazak na kolektivnu dženazu ostavlja dubok trag u sjećanju prisutnih.

Ovaj tekstualni rezime aktivnosti možemo zaključiti citirajući jednu od objava aktivista Mreže mladih na društvenim platformama: "Naši mladi su garant čuvanja i prenošenja kulture sjećanja o genocidu".

(Nedim Gondžić/Preporod.info)