Knjiga Ahmeta Kurta o mahali Carina prvijenac je istraživanja urbane historije Mostara

Knjige “Mahala Carina u Mostaru”-historija i razvoj grada”, autora Ahmeta Kurta sinoć je promovirana u Centru za kulturu Grada Mostara. Knjigu su uz autora predstavili prof. dr. sc. Faruk Taslidža, mr. sc. Jasmin Branković i mr. sc. Alen Zečević. Knjiga svojim brojnim poglavljima osvjetljava stvarnu i autentičnu prošlost Mostara tokom različitih historijskih epoha, onako kako su se događaji odvijali bez ikakvih ideoloških, političkih utjecaja. Stoga se na promociji tražila stolica više, dok je u naučnim krugovima već okarakterizirana kao izuzetno meritornim i bitnim doprinosom bosanskohercegovačkoj historiografiji.

Prema stručnoj ocjeni prof. Taslidže knjiga je krupan doprinos historiji Mostara. Bazirana je na obimnim arhivskim dokumentima, crtežima i kvalitetno izrađenim kartama. U fokusu ove knjige je gradska četvrt Carina koja se sastojala od pet mahala formiranih oko carinskih džamija.

- Kurt piše i o vakufima koji su postojali na prostoru Carine. Iscrpnim pregledom obimne dokumentacije u Arhivu Hercegovine uočava jednu vrstu evolucije u upravljanju vakufima. Procjenjuje i rad Vakufsko merifskog povjerenstva na prelazu iz XIX u XX stoljeće. Uočava i pomanjkanje vakufskih prihoda što je nakon Drugog svjetskog rata rezultiralo njihovom potpunom uzurpacijom. Vrhunac društvene nebrige i zloupotrebe moći bilo je barbarsko rušenje carinskih džamija: Fatime kadune 1947.g. Mehmed Ćehajine 1951, Memi hodžine 1951. i Tere hadži Jahje 1954. Godine. One su u literaturi kasnije proglašavane nestalim džamijama - akcentirao je Taslidža.

Kao posebno vrijedan doprinos proučavanju historije Mostara Taslidža je izdvojio poglavlje o savezničkom bombardiranu grada 1943 godine, spisak vlasnika kuća iz 1881, godine i spiskove vlasnika kuća (388 lica), od kojih je dvije trećine bilo muslimana. Knjiga obiluje brojnim statističkim podacima korisnim za dalja istraživanja u domenu različitih grana historijskih nauka.

Kurtovu knjigu, njen sadržaj i obim literature i dokumenata mr. Branković je iskoristio da istakne važnost proučavanja urbane historije koja na prostoru Bosne i Hercegovine i nije primjetno zastupljena. Treba znati da urbana historija ima desetak podgrana i da je vrlo teško naći u jednom autoru nekoga ko to sve može obraditi. Na zapadu to rade timovi ljudi, institucije najčešće “, naglasio je pomoćnik federalne ministrice obrazovanja za nauku i tehnologiju Jasmin Branković.

Poglavlje o humanosti stanovnika Carine ilustrirano prijemom muhadžirske djece iz Istočne Bosne tokom drugog svjetskog rata posebno je zaokupilo pažnju Alena Zečevića koji je motivaciju tom činu pronašao u široj slici društvene, vjerske odgovornosti mostarskih muslimana koji su hrabro odmah na početku rata digli glas protiv svake vrste nasilja i zuluma.

- Meni kao historičaru mlađe generacije ova knjiga pokazuje jednu dodatnu vrijednost jer nam Kurt na temelju autentičnih dokumenata osvjetljava ne samo događaje već i šire društvene kontekste. Autor kritički komentira kulturocid i urbicida u Mostaru. Podsjeća nas da je u vrijeme socijalističke vlasti taj režim politiku bazirao da sve infrastrukturne objekte izgrade na prostorima gdje su postojali haremi i sakralni objekti - istakao je Zečević.

Knjiga je nastala i objavljena kao doprinos kulturi sjećanja, budući da su ovakva istraživanja u drugoj polovini XX stoljeća bila zabranjena, te da su Mostarci u tom razdoblju zapali u neku vrstu dubokog neznanje o svome gradu. Od brojnih kulturoloških vrijednost i doprinos stanovnika Carine Kurt je naglasio njihov odnos prema komšijama srpske nacionalnosti tokom Drugog svjetskog rata i podršku Rezoluciji Muslimana iz 1941. godine koju su među uglednim Mostarcima potpisala četiri stanovnika Carine. Jedan od njih bio je i muderis Karađoz-begove medrese kura hafiz Muhamed ef. Kurt.

Knjiga “Mahala Carina u Mostaru”-historija i razvoj grada”, objavljena je u izdanju Dobre knjige iz Sarajeva.

(Preporod.info)